Header Pocetna
HOMESEZONARepertoar HeaderULAZNICEO kazalištu INFORMACIJEPRESSRLJN
Vi ste ovdje: Početna > biografije
valenta-web.jpg
Žak Valenta
više


anastazija.jpg
Anastazija Balaž Lečić
više


Tanja Smoje

tanja-smoje.jpg Rođena: 08.04.1978. u Rijeci
 
ZNANJE JEZIKA: engleski
PJEVAČKI GLAS: mezzosopran - alt
VISINA: 180 cm
 
 
 
 
 
 
 




ŠKOLOVANJE:
Srednja jezična gimnazija u Rijeci.
Filozofski fakultet u Rijeci; odsjek Hrvatski jezik i književnost
2000. god. upisuje glumu pri Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (odsjek: gluma u klasi prof. Aleksandra Jevđevića i Senada Bašića). Diplomirala glumu 2005.
 
ULOGE
U Hrvatskoj drami:
Peter Shaffer, "Amadeus", režija Tomi Janežič, uloga: Teresa Salieri
Odon Von Horvath, "Kazimir i Karolina", režija Paolo Magelli, uloga: Mršava dama
Mate Matišić, "Ničiji sin", režija Vinko Brešan, uloga: Pacijent
Slobodan Novak, "Mirisi, zlato i tamjan", režija Vinko Brešan,uloga Lotta
Miroslav Krleža, "Glembajevi", adaptacija i režija Branko Brezovac, uloga: Angelika, Canjegova
Anonimni autor iz 17. st., "Lukrecija o'bimo rekli Požeruh", , režija: Jagoš Marković, uloga: Lukrecija
Robert Lepage i Marie Bressard , "Poligraf", režija Dino Mustafić, uloga: Lucie
William Shakespeare, "Othello", režija Diego de Brea, uloga: Emilija
F. G. Lorca, "Krvavi svatovi", režija Damir Zlatar Frey, uloga:Luna
William Shakespeare, "Ukroćena goropadnica", režija Vito Taufer, uloga: Katarina
O. Frljić, "Turbo folk", redatelj Oliver Frljić, više uloga
A. Strinberg, "Gospođica Julija",  redatelj Damir Zlatar Frey, uloga: Julija
A. Dumas, "Dama s kamelijama", režija D. Z. Frey, uloga: Marguerite Gautier
J. Tondini, "Ljepotica i zvijer",  redatelj Vito Taufer, uloga: I. sestra
T. Gromača, "Crnac", režija Tomi Janežič, uloge: Majka, Partizanka, Drugi ljudi iz grada, Studentica I, Stara majka, Djevojka iz gimnazije, Susjed VII, Učenik II, Golub I
T. Williams, "Tramvaj zvan žudnja", režija Dino Mustafić, uloga: Meksikanka
Zappia hommage Kamov, "Da je proklet Kam", režija: Lary Zappia, uloga: Milka Polić
Moliere, "Škrtac", režija Oliver Frljić, uloga: Elise
Harbon i Pesanti, "Med + pepeo / iznad ponora", redatelj: Francois-Michel Pesanti
D. Harms, "Cirkus Destetika", režija: Aleksandar Popovski, uloga: Plesačica na žici
R. Akutagawa, "Život lude", režija David Doiashvili, uloga: O-toshi
Nećak-Zurovac, "Diskretni šarm buržoazije", koreografija i režija: Staša Zurovac, uloga: Konobarica
D. Karakaš, "Sjajno mjesto za nesreću", režija Dalibor Matanić, uloga: Morana
D. Ugrešić; "Baba Jaga je snijela jaje", režija Ivica Buljan, uloga: Rosie
A.P. Čehov, "Tri sestre", režija: Eduard Miler, uloga: Olga
Ljermontov, "Maskarada", režija: Vito Taufer, Uloga: Dama
V. Rudan, "Dabogda te majka rodila", režija: Tatjana Rigonat, uloga: Rođena
C. Goldoni, "Mirandolina", režija Jug Radivojević, uloga:Ortensia
Beaumarchais, "Figarov pir", režija Robert Alfoldi, uloga: grofica Rozina


Udruga za scenske  umjetnosti PROSTOR+ Rijeka:   
„DDR“, kazališni projekt na specifičnoj lokaciji, režija: Žak Valenta, uloga: koautor, izvođač
 
HKD TEATAR Rijeka:
 „Ujak Vanja“, A.P. Čehova, režija Lary Zappia, uloga: Sofija Aleksandrovna (Sonja)
 
Za vrijeme studiranja na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu ostvaruje uloge u sljedećim kazališnim i filmskim projektima:
„Samoubice“, autor i režiser: Gojko Bijelac, Otvorena scena Obala, uloga: Magdalena
„Top girls“, Caryl Churchill, režija: Alma Bečirović, Mala scena Narodno pozorište Sarajevo, uloga: Papa Joana i Louise
„Pobuna u Narodnom pozorištu“, autor i režiser: Haris Pašović, Narodno pozorište Sarajevo, uloga: Sanja Kranjčević
„Return-The Sarajevo project“, režija: Daryl Cloran, Tarragon theatre Toronto, Canada, uloga: Lejla
„Događaji koji su promijenili svijet – Atentat u Sarajevu“, dokumentarno igrani film Richarda Bonda, uloga: Sofija
 
KONTAKT:
098/457672
print Print

 
MEKIC.jpg
JASMIN MEKIĆ
više


SERGEJ KISELEV

SERGEJ KISELEV



Rođen je u Sankt Petersburgu (Rusija) 1960. godine.
Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu 1977., a nakon toga upisao je Akademiju kulture "N.K. Krupskoj" koju završava s najvišim ocjenama 1979. Iste godine upisuje Akademiju teatra, glazbe i kinematografije koju pak završava 1984.
Godine 1990. odlazi na natječaj pjevača u Beč gdje i pobjeđuje.
Godine 1991. pobjeđuje i na natječaju "P. I. Čajkovski" u Sankt Petersburgu.
Godine 1986. zapošljava se u Kazalištu operete u Sankt Petersburgu, a 1990. kao solist u Komornoj filharmoniji te 1992. postaje i solist Smolnog sabora.
Godine 1993. radi kao solist Mariinskoga teatra Kirovski i Teatra opere i baleta "Imini Musorgskog".
Nastupao je i u inozemstvu na koncertima u Japanu, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Italiji, Finskoj i Norveškoj a surađivao je s istaknutim glazbenicima: J. Temirkanovim, V. Georgijevim, M. Rostropovičem, G. Višnjevskim.
Godine 1998. dolazi u Hrvatsku od kada je angažiran u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, ali često biva angažiran i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i Osijeku.
U Rijeci i u drugim gradovima nastupao je u ulogama: Almaviva (Seviljski brijač), Evgenij Onjegin, Nemorino (Ljubavni napitak), Alfredo ( La Traviata), Zinadij Borisovič (Lady Machbeth), Aleksij (Lizinka), Duca di Mantova (Rigoletto).
Nastupa često i na koncertnim podijima: Requiem (Mozart), Petite Messe solennelle (Rossini)...
U rujnu 2000. nastupao je na Milenijskom koncertu pri Ujedinjenim narodima u New Yorku.
Dobitnik je Nagrade "Milan Pihler" za najbolje ostvarenu mušku ulogu u opernom programu HNK Ivana
pl. Zajca u sezonama 2000./2001. i 20001./ 2002. za ulogu Nemorina u operi Ljubavni napitak Gaetana Donizettija
 
 
 

 
ALEN LIVERIĆ

Rođen je 1967. godine u Rijeci.
VISINA: 186 cm
PJEVAČKI GLAS: bariton
ZNANJE JEZIKA engleski 
  
 

 

 

 


ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA

1986. upisuje studij glume na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, dislocirani studij Rijeka. Od 1990. godine je stalni član ansambla Hrvatske drame.
 
  ULOGE
u Hrvatskoj drami:
N.V.Gogolj, Revizor, redatelj V.Taufer, uloga: Sluga, Pugovicin;
W. Shakespeare, Kralj Lear, redatelj V. Taufer, uloga: Oswald;
N.Fabrio-D.Gašparović, Vježbanje života, redatelj G.Paro, uloga: Amadeo, Lučki činovnik;
G.Feydeau, Dama iz Maxima, redatelj R. Marčić, uloga: Vojvoda;
V. Havel, Iskušenje, redatelj Lj. Georgievski, uloga: Plesač;
M. Krleža, Kraljevo, redatelj V. Taufer, uloga: Građanin;
H. Gardner, Nisam ja Rappaport, redatelj R. Bašić, uloga: Gilley;
C.Nehajev-D.Gašparović, Vuci, redatelj Ž. Mesarić, uloga: Evanjelist;
M.Grgić, Mali trg, redatelj I. Kunčević, uloga: Hrušt;
M.Grgić: Božo, Božena, redatelj R.Marčić, uloga: Božena;
Gašparović, Život za rafineriju, redatelj V. Vukmirović, uloga: Gig;
F.Arabal, Piknik na bojišnici, redatelj Ž. Mesarić, uloga: Zepo;
F.Vodarić, Muka-pasio, redatelj R.Marčić, uloga: Djaval;
T.S. Eliot, Umorstvo u katedrali, redatelj Z. Sviben, uloga: Četvrti vitez;
N.Fabrio-I.Boban, Smrt Vronskog, redatelj I. Boban, uloga: Svetovid, Korsunski, Pjesnik, Četnik;
P.Budak, Klupko, redatelj Ž. Orešković, uloga: Ilija;
O. von Horváth, Priče iz Bečke šume, redatelj Z. Sviben, uloga: Alfred;
T. Stoppard, Arkadija, redatelj L.Zappia, uloga: Septimus Hodge;
D.Lukić, Plastične kamelije, redateljica N. Delmestre, uloga: Toni;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, redatelj M. Juran, uloga: Sranko Vraz;M.C.Nehajev-D.Gašparović, Spes mea in deo est, redatelj Ž. Mesarić, uloga: Evanjelist;
D.Gervais, Duhi, redatelj M. Carić, uloga: Ive;
H.Ibsen, Kad se mi mrtvi probudimo, redateljica N.Delmestre, uloga: Ulfheim;
C.Marivaux, Raspra, redatelj J.Kica, uloga: Mesrou;
J. Ford, Šteta što je kurva, redateljica N. Kleflin, uloga: Vasques;
A. B. Ruzzante, Muškardin, režija D. Mojaš, uloga: Menato;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Krešo;
F. M. Dostojevski, Zločin i kazna, redatelj T. Janežič, uloga: Razumihin, Dmitrij Prokofjič;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac H) Brettschneider, Časnik pri novačenju, Natporučnik Lukaš;
E. De Filippo, Filumena Marturano, redatelj J. Marković, uloga: Domenico Soriano
W. Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloga: Klaudije
H. Pinter, Prijevara, redatelj M. Lukanović, uloga: Jerry
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Leonardo
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Konstantin Gavrilovič Trepljov
G. Manfridi, Bludi (Zozos), redatelj M. Latin, uloga: Tobia
J. Cartwright, Uspon i pad Malog Glasa, redateljica M. Koležnik, uloga: Ray Say
P. Shaffer, Amadeus, redatelj T. Janežič, uloga: Wolfgang Amadeus Mozart
Z. Motokiyo, Vjetar u borovima (multimedijalna koreodrama), redatelj: N. Glavan, koreograf: M. Yamamoto; uloga: Redovnik
O. von Horvath, Kazimir i Karolina, redatelj P. Magelli, uloga: Merkl Franz


U GKL RIJEKA
Mačak u čizmama, Dererum natura

 
U HKD teatru:
E.Albee,Tko se boji Virginije Wolf, režija L. Zappia, uloga: Nick;
Petero lezbijske braće, Sekretarice, redatelj L. Zappia, uloga: Buzz Benekee;
Beckett: U očekivanju Godota, redatelj L.Zappia, uloga: Vladimir;
 
U HNK VARAŽDIN
Moliere, Tartuffe, režija P.Veček, uloga: Tartuffe;
 
Mala scena HNK Varaždin
Okom oko oka, uloga: Felix;

FILM:   
Karneval, anđeo i prah, redatelj A. Vrdoljak
Transatlantic, redatelj M. Juran
Duga mračna noć, redatelj A. Vrdoljak
 
  NAGRADE
1996. Nagrada za najboljeg mladog glumca, te Nagrada "Mediteran" Novog lista za ulogu Vladimira (U očekivanju Godota) na Hrvatskom festivalu malih scena u Rijeci.
2001. Nagrada za najbolju kreaciju i animaciju na 18. SLUK-u za ulogu Felixa u predstavi Okom oko oka Lutkarske scene HNK Varaždin
2001. Nagrada “Fabijan Šovagović” na 8. festivalu glumca u Vinkovcima za najbolje glumačko ostvarenje za ulogu Felixa (Okom oko oka, Lutkarske scene HNK Varaždin)
2001. Nagrada pet zvijezdica na Međunarodnom festivalu u Mariboru za najbolju predstavu Okom oko oka
Za istu predstavu nagrađen je i na festivalima u Pakistanu, Turskoj i u Londonu.
2003. Dani satire u Zagrebu- Glumačka nagrada Zlatni smijeh za ulogu Kreše u predstavi Komšiluk naglavačke N. Nuić
2004. Marulićevi dani u Splitu- Nagrada "Marul" za najbolje glumačko ostvarenje za ulogu Domenica Soriana u predstavi Filumena Marturano E. De Filippa
2004. Dani satire u Zagrebu - glumačka nagrada Zlatni smijeh za ulogu Domenica Soriana u predstavi Filumena Marturano E. De Filippa
2005. Nagrada Primorsko-goranske županije za unapređivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva, za ulogu u predstavi "Filumena Marturano"
 
 
  KONTAKT
091 504 33 52
alen.liveric@ri.hinet.hr
 


 

ROBERT KOLAR

 

Robert Kolar, bariton, rođen je u Rijeci 1969. godine. Srednju glazbenu školu (solo pjevanje) završio je u Rijeci 1992. kod prof. Margarete Togunjac. Godine 1992. upisuje studij solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zdenke Žapčić-Hesky. Već od 1992. aktivni je član  "Zagrebačkog opernog studija". Debitirao je 1993. u  Gradskom  kazalištu  Komedija u operi H. Purcela: "Didona i Enej" (kao Enej). Godine 1996. diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zdenke Žabčić-Hesky. Usavršavao se kod primadone Dunje Vejzović (VERO). U 1997. primljen je kao solist opere Ivana pl. Zajca u Rijeci gdje i danas djeluje.

Kao solist nastupao je u sljedećim naslovima: A. Salieri: Prvo glazba zatim riječi (Pjesnik); G. Paisiello: Barbiere di Siviglia (Figaro); M. Belamarić: Priče iz Bečke Šume (Oskar), G. Puccini: Madama Buterfly (Scharples); J. Strauss: Šišmiš (dr. Falke), G. Donizetti: Ljubavni napitak (Belcore), G. Verdi: Rigoletto (Marullo), Ivan pl. Zajc: Lizinka (Vasilij), Ivan pl. Zajc: Amelija (Corrado), G. Verdi: Krabuljni ples (Silvano), G. Rosini:: Il Signore Bruschino (Filiberto), Ivan pl. Zajc: Momci na brod (Marko), G. Rossini: Il Barbiere di Siviglia (Figaro), Ivan pl. Zajc:  Zlatka  (Pero), G. Rossini:  Turco in Italia  ( Poeta).

Na koncertima izvodi komorna djela, mise, requieme od baroknih do onih skladatelja 21 stoljeća. Kao solist nastupa i u drugim kazalištima  te koncertnim podijima u našoj domovini: HNK u Zagrebu, HNK Split, HNK Varaždin, Varaždinske barokne večeri, Zadarski ljetni festival, Dubrovačke ljetne igre, Gradsko kazalište Komedija, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, Krčko ljeto, Riječko ljeto,  Histria festival.

Nastupao je s Hrvatskim baroknim ansamblom, Collegium Musicum Fulminense, Riječkim komornim orkestrom, Zagrebačkom filharmonijom, Riječkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Hrvatske radio-televizije, ukrajinskim državnim simfonijskim orkestrom,   Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.

           

Dobitnik je posebnog priznanja Milan Pihler.

 

Snimio je nosač zvuka s umjetnicima iz Hrvatske i Italije za "Academia Lirica Rotariana", Laboratorio Lirico Europeo iz Milana. CD je distribuiran po zemljma Europske unije.


 
BOSNIMIR LIČANIN


BOSNIMIR LIČANIN

Rođen 8. 3. 1944.

VISINA: 183 cm

PJEVAČKI GLAS: tenor bariton

ZNANJE JEZIKA: njemački, talijanski

 

  ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA

Prirodoslovno matematički fakultet

Od 1982. je stalni član ansambla Hrvatske drame Narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

 

  ULOGE

u ansamblu Hrvatske drame:

W. Shakespeare, Hamlet, režija F. Macedonio, uloga: Svećenik Hamlet;

F. Hadžić, Zmija, režija V. Vukmirović, uloga: Maskirani klijent;

Nepoznati autor, Ljubovnici, režija Ž. Orešković, uloga: Dotur Prokupio;

B. Nušić, Dr., režija R. Z. Dorić, uloga: Života Cvijović;

M. Ilić, San zimske noći, režija G. Mirković, uloga: Spaho;

I. Brešan, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, režija Z. Sviben, uloga: Kozlina;

G. Stefanovski, HI - FI, režija V. Vukmirović, uloga: Arapin;

A. Christie, Mišolovka, režija N. Urošević, uloga: Poručnik Trotter;

C. Vermorel, Lenjin, Staljin, Trocki, režija R. Z. Dorić, uloga: Josip V. Staljin;

G. Feydeau, Buba u uhu, režija V. Gerić, uloga: Tournel;

M. Ilić, Valcer poručnika Nidrigena, režija Lj. Georgievski, uloga: Rupet;

T. Partljič, Moj tata, socijalistički kulak, režija V. Vukmirović, uloga: Medved;

V. Stulli, Kate Kapuralica, režija R. Z. Dorić, uloga: Tikvulin;

J. Anouilh, Colombe, režija V. Vukmirović, uloga: Du Bartas;

Salon sa slikama obitelji Polić, režija V. Vukmirović, uloga: Nikola Polić;

R. Šeligo, Slovenska sauna, režija J. Pipan, uloga: Gartner;

D. Gervais - R. Ivšić, Duhi, režija B. Brezovec, uloga: Babaja;

S. Šnajder, Dumanske tišine, režija Z. Sviben, uloga: Gozze;

I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, režija B. Mićunović, uloga: Mate Bukarica;

M. Krleža, Adam i Eva, režija V.Vukmirović, uloga: Johanaan;

D. Jovanović, Viktor ili Dan Mladosti, režija M. Međimorec, uloga: Karelj Koželj;

N.V. Gogolj, Revizor, režija V. Taufer, uloga: Zemljanika;

M. Matišić, Legenda o Svetom Muhli, uloga: Kazimir Krvopija;

W: Shakespeare, Kralj Lear, režija V.Taufer, uloga: Grof Gloucester;

I. Kušan, Vaudeville, režija V.Vukmirović, uloga: Berislav;

N. Fabrio-D.Gašparović, Vježbanje života, režija G.Paro, uloga: Gašpar Kombol; Bračanin, Milutin Barač, Frano Supilo;

A.P.Čehov, Višnjik, režija N.Mangano, uloga: Simeonov-Piščik;

G.Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Vidauban;

M. Krleža, Kraljevo, režija V. Taufer, uloga: Građanin;

C.Nehahev-D.Gašparović, Vuci, režija Ž.Mesarić, uloga: Matej Lang, Šime Erdodi;

T.S.Eliot, Umorstvo u katedrali, režija Z. Sviben, uloga: Prvi vitez;

M. Grgić, Mali trg režija I.Kunčević, uloga: Čangija;

D.Gašparović, Milutin Barač  - život za rafineriju, režija V.Vukmirović, uloga: Milutin Barač;

J.Nestroy, San o sreći režija Leo Ktunarić, uloga: Gajski, Mecena;

F.Arabal, Piknik na bojišnici, režija Ž. Mesarić, uloga: Gospodin Tepan;

N.Fabrio-I.Boban, Smrt Vronskog, režija I.Boban, uloga: Stjepan Arkadjič Oblonski;

P.Budak, Klupko, režija Ž.Orešković, uloga: Markina;

Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Mister;

N.Fabrio-D.Gašparović, Vježbanje života, režija G.Paro, uloga: Bračanin (obnova)

T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M.Juran, uloga: Dr.Kapetan Crespi;

M.Krleža, Leda, režija Z. Sviben, uloga: General direktor;

I.Vidić, Velika Tilda, režija N. Delmestre, uloga: Gost veseljak;

B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Britva;

N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Huklija;

F. M. Dostojevski, Zločin i kazna, redatelj T. Janežič, uloga: Barut, Ilja Petrovič, poručnik;

J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac G) Profesor, 3. psihijatar, Feldkurat Otto Katz, Stražmeštar, Baloun;

E. De Filippo, Filumena Marturano, redatelj J. Marković, uloga: Nocella

F. Šovagović, Jazz, redatelj I. Buljan, uloga: Glava

 

U Operi HNK

I.Tijardović, Mala Floramye, uloga: Pukovnik de Quimperrville

M.Grgić-A.Kabiljo, Jalta, Jalta, uloga: Ruski general;

 

U Talijanskoj drami

A. Damiani, Album di famiglia, režija N. Mangano, uloga:Un Barbone;

 

  OSTALI ANGAŽMANI

1959. Agnezin muž (M. Begović: PUSTOLOV PRED VRATIMA)

1960. Gašpar Alapić (B. Kreft: SELJAČKA BUNA)

1961. Birel Erčibal (L. Verneuil: ROĐAK IZ VARŠAVE), Bosanska Gradiška

1962. Dr. Morž (M. Bor: ODRPANCI), Bosanska Dubica

Akademsko pozorište "Branko Krsmanović"

1964. I. građanin (E. Švarc - D. Tatić: ZMAJ)

1966. Šimun g. Vujić: HAJDE DA SE IGRAMO JOAKIMA VUJIĆA)

1968. Mališa (M. Đukić: STRIP - TEASE KOD DŽAKERA)

1968. Gradonačelnik (E. Švarc - M. Pavićević ZMAJ)

1969. Bruton (M. Pavićević ALERGIJA)

1970. Pjesnik (Z. Šarić - M. Pavićević: TAUCII LJEPOTE JEDNOG STVARANJA)

1970. Brammer (S. Grohovljak: KMLJ W.)

Narodno pozorište Bosanska Krajina

1971. Vuk, Peti Zmijanjac, Pokojnilc, Pehlivan (P. Kočić KRAJIŠKE LEGENDE)

1971. Silberbrant (M. Krleža: GOSPODA GLEMBAJEVI)

1972. Tigar (B: Ćopić: GEUVI BARUT)

1972. Rabat (M. Oljača: NOĆ OGLEĐEVSKA)

1972. Boben (E. Labiche: SLAMNI ŠEŠIR)

1973. Bojan (J. Spremo: VUČICA)

1973. XXX (Predstava KARIJATIDE)

1973. Mefistofel (P. Valery: MOJ FAUST)

1973. Inspektor g. Anouilh: PEĆINA)

1974. Hrvoje Vukčić (M. Jančić TVRTKO, BOSANSKI KRALJ)

1974. Japanac (F. Hadžić DOBRO JUTRO, LOPOVI)

1974. XXX (E. Švarc: ZMAJ)

1974. Viktor (Hikmet: KRAVA)

1974. Nepoznati (M. Krleža: MICHELANGELO BUONAROTTI)

1974. Prozorov (A. Čehov: TRI SESTRE)

1975. Prolog, Kovač (V.Majakovski: MISTERIJA BUF)

1975. Hasanaga (M. Ogrizović HASANAGINICA)

1975. Leonat (W. Shakespeare: SIMBELIN)

1975. XXX (S. Mrožek: EMIGRANTI)

1976. Nikoletina Bursać (B. Ćopić KRAJIŠKE LEGENDE)

1976. Škrgo (D. Mažar: VODE SE POVLAČE)

1976. Meandžić (M. Crnjamki: TESLA)

1976. Frnac Benot (I. Cankar: KRAEJ BETAJNOVE)

1977. Lans (W. Shakespeare: DVA VITEZA IZ VERONE)

1977. Pjer Lenžven (B. Brecht: DANI KOMUNE)

1977. Dobričina (A. Popović: UVEK ZELENO)

1977. Simeun Đak (M. Jančić BUNDŽIJA)

1977. Recitator (M. Miloradović NAŠ TITO)

1978. Lutalic, Putnik (K. Čapek: IZ ŽIVOTA KUKACA)

1978. Antipa Zikov (M. Gorki: ZIKOVI)

1978. Leo Jogiches (Fađi - Skvarcina: ROZA LUKSEMBURG)

1978. Sava Savić (Nušić: PROTEKCIJA)

1978. Runjo (F. Hadžić ČOVJEK NA POEOŽAJU)

1979. Lale i Krsta (I. Andrić - G. Mirković ANIKINA VREMENA)

1979. Jalmar Ekdal (H. Ibsen: DIVLJA PATKA)

1979. Salkica Mehić (H. Kikić - R. Marušić: KOKINI)

1980. Kristobal (A. Hing: SLAVOEUK)

1980. Onucije (S. Mrožek: KROJAČ)

1980. Agaton (B. Nušić OŽALOŠĆENA PORODICA)

1981. Kajo Anicije, Van der Blutten (M. Krleža: AFETEJ)

1981. Kunovalov (I. Horozović AKIF ŠEREMET)

1981. On (D. Mažar: RAZVOD - USLOV ZA BRAK)

1981. Prvodadžija (J. Sterija Popović: ŽENIDBA I UDADBA)

1982. Kučivrat (M. Držić SKUP)

1982. On (E. lonesco: LUDILO UDVOJE)

Otvorena Scena Belveder

1989. Papa (M. Krleža: MICHEEANGELO BUONAROTTI),

1990. Kralj Ubu (A. Jarry: KRALJ UBU)

1984. Monokomedijant (Razni jugosl. autori: AUTOCENZURA)

1984. Ivan Frano Jukić (I. Lovrenović: A MOJA JE BOSNA NEŠTO TREĆE)

 

 REŽIJA PREDSTAVA

Ravmond Queneau, Stilske vježbe

Grupa autora Cabaret

Evgenij Schwartz, Zmaj

M.Krleža, Michelangelo Buonarrotti

Monokomedija, Likota, Dom kulture Senj

Biblija, (Dom sindikata "Franjo Belulović")

R. Gržinić, Prodati se za hamburger

M. Cihlar-Nehajev, Vavikon živi ki zgine pošteno

Grupa autora, Radio Rijeka kakvu ne vidite

Sve što niste znali o HNK "Ivan pl. Zajc" (autor i redatelj B. Ličanin)

E. Jurković, D. Ogurlić, Paralelni slalom II

Plivajuća scena Montv python

Munchen - Rijeka, autor i redatelj B. Ličanin

F. Milković, Oprosti mi pape

Inovator - Cabaret

F. Hadžić Glumac to čudno stvorenje - tečaj glume

Pričuva, crta i mi (autor i redatelj B. Ličanin)

S. Cuculić, Crvenkapica

Otvaranje riječkog ljeta - Ljudi smo, nismo glumci (autor i redatelj B. Ličanin) - tečaj glume

R. Jurišić-Vrgada, Palačinka

M. Ogrizović Hasanaginica

B. Ličanin: Svi imamo pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost (tečaj)

Richard Bach, Galeb

M. Krleža, Krležini dnevnici  - tečaj

E. Stojćić, Diže li se vama gospodo? (novoosnovano kazalište: Otvorena scena Crikvenica, Selce, Dramalj, Jadranovo - redatelj B. Ličanin)

B. Ličanin, Ime žene (predstava uz potporu ministarstva kulture Republike Hrvatske) B. Ličanin, Cabaret by Likota (u novom prostoru Krešimirova 28b)

 

  NAGRADE

Na Festivalu profesionalnih kazališta Bosne i Hercegovine u Jajcu dobitnik Nagrade najboljem glumcu sedam puta: 1973, 1974, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980.

1978. Nagrada Veselin Masleša za životno djelo, Banja Luka.

 

  PREOKUPACIJE

Osnovao scenu Akademskog pozorišta u Beogradu 1968.

Osnovao Studentsko kazalište Ivica Mažar u Banja Luci 1977.

Osnovao Otvorenu scenu Belveder u Rijeci 1985.

 

  HOBI

Nastavnik padobranstva

 

  KONTAKT

051 431 169


 
MISLAV ČAVAJDA
Rođen 1980. u Zagrebu. Glumom se počinje baviti sa 6 godina u Dramskom studiju, u klasi Zvjezdane Ladike, gdje ostaje 13 godina. Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu upisuje 2000. godine.
Član je ansambla Hrvatske drame od 2006. godine.
 
ULOGE
 
U Hrvatskoj drami:
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Pacijent II
 
 
OSTALI ANGAŽMANI
 
Teatar &TD, Zagreb:
B. Senker, Top, redatelj R. Raponja
 
Teatar &TD-Eurokaz:
D. Zajc, Grmače, redatelj N. Goršič
W& T, redatelj B. Brezovec
 
ZKM:
I.Vidić, Veliki bijeli zec, redatelj I. Kunčević
 
Kerempuh, Zagreb:
F. Hadžić, Afera, redatelj R. Raponja
 
HNK Osijek:
F. Molnar, Đavo, redatelj T. Baliko
 
Klub kulture Agram, Zagreb:
M. Torjanac, Škola za prave frajere, redatelj M. Torjanac

 
NENAD VUKELIĆ

VISINA:188cm
PJEVAČKI GLAS: bas
ZNANJE JEZIKA: pasivno talijanski 
  
 

 

 

 

 

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Završena Riječka gimnazija.
 
  ULOGE
u Hrvatskoj drami:
M. Krleža, Galicija, režija V. Vukmirović, uloga: Kadet Janković;
W. Shakespeare, Život i smrt kralja Johna, režija P. Šarčević, uloga: Lord Bigot;
A. V. Vampilov, Lov na patke, režija V. Vukmirović, uloga: Kuzakov;
Ž. Čingo, Paskvelija, režija Lj. Georgievski, uloga: Kiril Zenko;
M. Držić, Skup, režija V. Vukmirović, uloga: Kamilo;
O. Wilde, Idealan muž, režija R. Z. Dorić, uloga: Harold;
W. Shakespeare, Hamlet, režija F. Macedonio, uloga: Francisco / Guildenstern;
M. Ilić, San zimske noći, režija G. Mirković, uloga: Šaban;
G. Stefanovski, HI-FI, režija V. Vukmirović, uloga Amerikanac;
C. Vermorel, Lenjin, Staljin, Trocki, režija R. Dorić, uloga: Jegor Nečajev;
I. Brešan, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, režija Z. Sviben, uloga: Drugi grobar;
M. Ilić, Valcer poručnika Nidrigena, režija Lj. Georgievski, uloga: Vithold;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija V. Gerić, uloga Rugby;
J. B. P. Moliére, Tartuffe, režija D. Munitić, uloga: Redarstveni podoficir;
K. Stulli (Štulić), Kate Kapuralica, režija R. Dorić, uloga: Battina;
J. Anouilh, Colombe, režija V. Vukmirović, uloga: Frizer;
D. Gervais, Duhi, režija B. Brezovec, uloga: Jack;
G. Buchner, Leonce i Lena, režija R. Vojvodić, uloga: Drugi policajac/ Drugi sluga;
M. Krleža, Adam I Eva, režija V. Vukmirović, uloga: Prvi general/ Poncije Anrelijski;
D. Jovanović, Viktor ili Dan mladosti, režija M. Međimorec, uloga: Liječnik;
N. V. Gogolj, Revizor, režija V. Taufer, uloga: Gibner;
I. Kušan, Stolice, režija J. Juvančić, uloga: Govornik;
F. Dürrenmatt, Posjet stare dame, režija Lj. Georgievski, uloga: Liječnik;
W. Shakespeare, Kralj Lear, režija V. Taufer, uloga: Burgundijski vojvoda;
N. Fabrio-D. Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloga: Liječnik/Putnik;
A. P. Čehov, Višnjik, režija N. Mangano, uloga: Šef stanice;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Varlin;
M. Krleža, s, režija V. Taufer, uloga: Građanin;
M. C. Nehajev - D. Gašparović, Vuci, režija Ž. Mesarić, uloga: Ričan / Ivan Kaštelanović;
M. Grgić, Mali trg, režija I. Kunčević, uloga: George;
D. Gašparović, Milutin Barač- Život za rafineriju, režija V. Vukmirović, uloga: Liječnik;
J. Nestroy, San o sreći, režija L. Katunarić, uloga: Štef;
Nepoz. francuski pisac, Meštar Pathelin, režija Z. Bourek, uloga: Thibant Aignelet;
F. Vodarić, Muka- Pasio, režija R. Marčić, uloga: Židov;
W. Shakespeare, Na tri kralja, režija V. Gerić, uloga: Curio;
N. Fabrio - I. Boban, Smrt Vronskog, režija I. Boban, uloga: Dobrovoljac/Četnik/Hendikepirani;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Sobar/Gorila;
D. Gervais, Duhi, režija M. Carić, uloga: Suseda;
E. Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S. Banović, uloga: Narednik;
C. Goldoni, Oštarica, režija M. Carić, uloga: Franić;
P. Calderon, Život je san, režija Z. Sviben, uloga: Prvi vojnik;
B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Juin;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Moma;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac F) Palivec, 2. psihijatar, Svećenik, Vanjek;
W. Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloga: Prolog
N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Pogrebnik
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Pacijent
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Franc Gelmbay
I. Prtenjača, Nedjeljni ručak, redatelj: T. Pavković, uloga: Policajac
W. Shakespeare, Ukroćena goropadnica, redatelj V. Taufer, uloga: Učitelj
T. Williams, Tramvaj zvan žudnja, redatelj D. Mustafić, uloga: Liječnik
 
U Operi:
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Ruski general
 
 
  OSTALI ANGAŽMANI
GKL, Rijeka
A. Dumas, Tri mušketira, režija Ž. Prijić, uloga: D’Artagnan;
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Kompjutorska obrada zvuka
 
  KONTAKT
098 19 488 37
 


 
KRISTINA KOLAR 

Kristina Kolar, mezzosopran, srednju Glazbenu školu (solo pjevanje) završila je u Rijeci 1997. godine.u klasi prof. Margarete Togunjac. Tijekom školovanja sudjeluje na natjecanjima na kojima postiže zapažene rezultate: 1997.  Križevci, 1.mjesto (neklasični komorni sastavi), 1997.  Sisak, 1.mjesto (solo pjevanje).
Kao solist nastupala je na brojnim koncertima od kojih izdvajamo: 1997. "U susret vazmu", G. B. Pergolesi – "Stabat Mater", dirigentica: Nada Matošević, 1998. "Božić u Ciboni", dirigent: Nikica Kalogjera, 1997. "Dani Sv.Vida", L.van Beethoven: C-dur misa, dirigent: Davorin Hauptfeld,  1999. "Dani Sv.Vida", O. Kamilo Kolb: B-dur misa, dirigent:Davorin Hauptfeld, 2002. "Dani  Sv. Vida", W. A. Mozart: C-dur misa, dirigent Davorin Hauptfeld, 1998. HNK Zagreb, G. Verdi: "Rigoletto", u ulozi  Giovanne, dirigent Miroslav Homen.

 
              

Uloge u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka:
G. Verdi: "Trubadur"  (Ines),
"Rigoletto"  (Giovanna),
"Falstaff"  (Meg),   
"Nabucco"  (Fenena),                            
I. pl. Zajc: "Amelija"  (Teresa),
"Lizinka"  (Miss Jackson),
"Prvi grijeh" (Svijetli Genij),
"Momci na brod" (Bibiana),
J. Strauss: "Šišmiš" (Princ Orlofsky),
G. Puccini: "Gianni Schicchi"  (Ciesca),
P. Mascagni: "Cavalleria rusticana" (Lola),
G. Rossini: "Il signor Bruschino" (Marianna),
"Il Turco in Italia" (Zaida),
I. pl. Zajc: "Zlatka" (Vračara),
A. Ponchielli: "La Gioconda" (Laura) 

W. A. Mozart: "Cosi fan tutte" (Dorabella)
G. Bizet:  "Carmen" (Carmen)
       
 
Kao gost solist nastupala je uz Riječki oratorijski zbor I. Matetić - Ronjgov, pod dirigentskim vodstvom Dušana Prašelja. Godine 2001. sudjeluje u projektima  koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu, u sklopu kojih nastupa  kao solist u  projektima: W. A. Mozart: "Requiem" - dirigent Pavle Dešpalj, G. Verdi: "Verdi Gala" (dijelovi iz raznih Verdijevih opera), dirigent: Ivan Repušić, umjetničko vodstvo prof. Vjekoslav Šutej. Godine 2002. u dvorani HGZ u Zagrebu izvodi: "Pjesme mrtvoj djeci", G. Mahlera uz pratnju Zagrebačke filharmonije i dir. Tomislava Fačinija, a 2003. pjeva jednu od glavnih uloga u operi "Životinjska farma", skladatelja Igora Kuljerića, koja je praizvedena na bienalu u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.(dirigent Tonči Bilić, zbor i orkestar HRT-a.).U 1998. upisala je studij solo pjevanja na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljiljane Molnar-Talaić.
Diplomirala je 2002. na Zagrebačkoj akademiji u klasi prof. Zdenke Žabčić-Hesky.
Usavršavala se na "Accademia Lirica del Rotary Internacional" u Milanu, u klasi dirigenta Giuseppea Montanarija, umjetničkog direktora Teatra alla Scala.
U sklopu  Milanske akademije ostvarila više uspješnih koncerata uz korepetitore Teatra alla Scala - Paolo Spadaro i Roberto Negri - s kojima i danas surađuje.
 
 

 
LEO KULAŠ
Rođen je 1960. u Metkoviću. Diplomirao je na Akademiji primjenjenih umjetnosti u Beogradu 1984., smjer slikarstvo - kostimografija. Profesionalno se počeo baviti kostimografijom 1982. kao suradnik Paola Magellija. Suradnik je redatelja Tomaža Pandura, Eduarda Milera, Ernsta M. Bindera, Laryja Zappije s kojima radi predstave u Sloveniji, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj ... Osim za dramske predstave, potpisuje i mnoge kostimografije za opere i balete, a radi i za film i TV. Osmislio kostimografiju za stotinjak različitih projekata na području cijele bivše Jugoslavije. Dobitnik je velikog broja priznanja i nagrada za svoj rad. Kao slobodni umjetnik živi u Ljubljani.

 
TOMI JANEŽIĆ
Kazališnu i radijsku režiju diplomirao je 1998. godine na Akademiji za gledališče, radio, film in televizijo u Ljubljani. Nakon završetka studija, na Akademiji je radio kao asistent te završio magisterijski studij iz režije.
 U Sloveniji je režirao u: Mestnem gledališču ljubljanskem (P. Shaffer”Equus”), Gledališču Ptuj (“Praznina”), Slovenskem mladinskem gledališču u Ljubljani (Sofoklo “Kralj Edip”, A.P.Čehov “Galeb” i “Tri sestre”) i u Primorskem dramskem gledališču u Novoj Gorici (G. Büchner “Woyzcek”).
 Nekoliko posljednjih kazališnih sezona intenzivno se posvećuje radu Studia za raziskavo umetnosti igre (Studio za istraživanje umjetnosti glume) s kojim ostvaruje i nekoliko predstava te koprodukcija. Godine 2000. režirao je u HNK Split (E.Rostand “Cyrano de Bergerac”) . U njegovom se radu ističe upravo pedagoški rad u okviru kojega vodi razne seminare, prije svega one posvećene glumi. Sudjelovao na brojnim međunarodnim simpozijima i radionicama te sa svojim predstavama gostovao na nekoliko eminentnih međunarodnih festivala.
 Riječka se publika s njegovim radom susrela na Međunarodnom festivalu malih scena gdje je gostovao s predstavama Sofoklovoga “Kralja Edipa” te A. P. Čehova “Tri sestre” kojima su dodijeljene pojedinačne i kolektivne glumačke nagrade.
 Još kao student dobio je studentsku Prešernovu nagradu za režiju Genetovih “Sluškinja”, a kasnije Posebnu Borštnikovu nagradu za režiju Sofoklovog “Kralja Edipa”, te Nagradu Zlata ptica za kazališno ostvarenje (režija “Galeba”, A.P.Čehova i “Stalkera”, prema romanu braće Strugatski i filmu A. Tarkovskog).
 Predstava “Tri sestre” dobila je Nagradu “Judita” za najbolju predstavu Splitskoga ljeta 2001. godine. Osim što režira, bavi se i glumom u kazalištu, na filmu i televiziji.

 
MIRELLA TOIĆ

 

Mirella Toić je umjetnica s međunarodnom reputacijom. Za njom je niz sjajno realiziranih scenskih likova, brojni koncerti, nagrade i uspješan pedagoški rad.
Rođena je u Rijeci 1953. godine. Solo pjevanje učila je kod istaknute umjetnice Carmen Vilović, da bi potom diplomirala na Akademiji za glasbo u Ljubljani, u klasi prof. Ondine Otto-Klasinc. Zvanje magistra solo pjevanja, stekla je na Univerzitetu muzičkih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Biserke Cvejić, a potom se usavršavala u Beču u klasi prof. Olivere Miljaković, te na majstorskim tečajevima pri UNESCO-u (ITI) u Amsterdamu, kao i u klasi prof. Criste Ludwig u Austriji.
Ulogom Giorgette u Puccinijevpj operi "II Tabarro", debitirala je na sceni Mariborske opere 1977. godine, iste godine dobiva treću nagradu na Međunarodnom natjecanju mladih opernih pjevača u Puli (predsjednica žirija Giulietta Simionatto), te postaje solisticom mariborske Opere, gdje nastupa u ulogama Tosce, Michaele ("Carmen") i Grofice ("Figarov pir"). Već sljedeće godine, u Ateni, osvaja srebernu medalju na Međunarodnom natjecanju mladih opemih pjevača Maria Callas (predsjednik žirija Titto Gobi), slijede Plaketa za mlade operne nade na skopskim Majskim svečanostima, prva nagrada na natjecanju "Opera i belcanto" međunarodnog žirija TV Belgije (Oostende, 1980.), te nagrada na osječkom Analu opere i baleta, za izvedbu Fiordiligi ("Cosi fan tutte", 1981.).
U angažman opernih kuća njemačkih kazališta Vereinghte Städtische Bühnen Krefeld und Mönchengladbach stupa 1985. godine i ostaje do 1988., kada postaje solistica i prvakinja opere HNK Ivana pl. Zajca, u rodnoj Rijeci gdje djeluje i danas.
Tijekom karijere ostvarila je najveći broj uloga u Verdijevim operama - Leonora u "Trubaduru", Leonora u "Moći sudbine", Amelia u "Krabuljnom plesu", Amelia u "Simone Boccanegra", Traviata, Aida, Giseida u "Lombardijicima", Desdemona u "Othelu",Elizabeta u "Don Carlosu" ; zatim Puccinijeve heroine - Tosca, Mimi u "La Boheme", Liu u "Turandot", Cio-Cio-San u "Madamme Butterfly"; u Mozartovim operama bila je grofica, Fiordiligi, Donna Anna; u Rossinijevom "Mojsiju" pjevala je Sinaide, bila je Bellinijeva Norma, Offenbachova Giulietta u "Hoffinanovim pričama", Santuzza u Mascagnijevoj "Cavalleriji rusticani" a posebno je zapažena u tumačenju likova domaće opeme literature - Eva, Jelena, Margita i Amelia u operama Ivana pl. Zajca, Marija u Brkanovićevom "Zlatu Zadra", Sunčanica kod Papandopula, Inmerganda u "Porinu" Lisinskog. Bila je i Parasija u Korsakowa, Rosalinda u Straussa, Marica u "Prodanoj nevjesti" Smetane, a pored velikih opemih rola pridodan je niz koncerata u zemlji i inozemstvu. Bila je solistica pri izvedbama Bachova Magnificata, Beethovenove Devete simfonije, Handelova "Mesije", Mahlerove Druge simfonije, Verdijeva Requiema i Papandopulove Hrvatske mise. Nastupala je na ljetnim festivalima u Dubrovniku, Splitu, Opatiji, Rijeci, Puli, Krku, Zagrebu i Sofiji.
Pri izdavačkoj kući ORFEJ, snimila je nosač zvuka s opernim arijama i duetima s prvakom splitske Opere Ratomirom Kliškićem.
Uz aktivnu solističku karijeru, Mirella Toić se posljednjih devet godina bavi i pedagoškim radom. Bila je docent solo pjevanja na Pazinskom kolegiju, profesor solo pjevanja na Glazbenoj školi Ivana Matečića Ronjgova u Rijeci, a utemeljila je i Opemi studio kojim predstavlja javnosti mlade operne pjevače.
Mirella Toić dobitnica je Nagrade grada Rijeke 1992. godine, Nagrade Milka Tmina (1992.) i Nagrade hrvatskog glumišta (1996.) za lik Norme u istoimenoj Bellinijevpj operi. Godine 1996. primila je Odlikovanje za zasluge u kulturi, red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Upravo je primila i prestižnu, godišnju nagradu "Vladimir Nazor" za ulogu Elizabete u Verdijevu "Don Carlosu" i ulogu Amelije u "Krabuljnom plesu", a obje uloge ostvarene su u godini Verdijeve obljetnice u riječkoj Operi. Članica je udruženja glazbenih umjetnika Hrvatske od 1979. godine.


 
GIORGIO SURIAN
Rođen u Rijeci 1954. godine gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao pjevanje na Akademiji za glasbo u Ljubljani i Conservatoriu di musica "C. Pollini" u Padovi (Italija), a usavršavao se u Milanu na "Centro di Perfezionamento per Cantanti Lirici", u Teatru alla Scala i Visokoj školi za glazbenu umjetnost u Lovranu gdje je stekao zvanje magistra glazbene umjetnosti. Već kao dvadesetčetverogodišnji bas debitirao je u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci kao Sulejman u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca nakon čega je slijedio meteorski uspon u njegovoj karijeri koja ga je dovela na sam vrh glazbene scene.
Od 1979. godine djeluje kao slobodni umjetnik, te pjeva pod dirigentskom palicom najvećih umjetnika današnjice (Claudio Abbado, Carlos Kleiber, Riccardo Mutti, Herbert von Karajan, Seigi Osawa, Lovro von Matačić, Lorin Maazel i mnogi drugi) i nastupa uz operne zvijezde (Placido Domingo, Jose Carreras, Luciano Pavarotti, Nikolaj Giaurov, Sherill Milnes, Mirella Freni, Joan Sutherland, Piero Capucilli, Montserat Caballe...). U svojoj bogatoj pjevačkoj karijeri koju resi bogatstvo boja i veliki raspon glasa, pjevao je preko stotinu basovskih i bas-baritonskih uloga, te snimio petnaest nosača zvuka za velike diskografske kuće (Decca, His Master's Voice...), od kojih se ističu La forza del destino, Wilhelm Tell, La Gioconda, La donna del Lago, Rigoletto, Viaggio a Reims te deset video opera.
Giorgio Surian počeo je učiti pjevanje kod gospode Nade Auer i Carmen Vilović u Rijeci, a nastavio sa velikanima poput Gianpiera Malaspine, Antonia Beltramija, Tulia Pendolie, Edoarda Lantredija, Cloda Thiolasa, što je rezultiralo nastupima diljem svijeta na opernim pozornicama najvećih teatara (Teatro alla Scala - Milano, La Fenice -Venecija, Teatro del Opera -Rim, Covent Garden - London, Wiener Staads Opera - Beč, L'Opera - Pariz, Metropoliten Opera - New York...).
U domovini je pjevao u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, HNK Zagreb, na Festivalu Dubrovnik, a za svekoliki doprinos glazbenom stvaralaštvu 1996. godine dobio je i odličje Zvijezde Danice s likom Marka Marulića

 
DAMIR ZLATAR FREY

 

Redatelj, koreograf i dramski pisac, dobitnik nagrade Prešernovog sklada za režiju "Događaja u gradu Gogi" Slavka Gruma, te više Borštnikovih nagrada (za režiju "Događaja u gradu Gogi", "Žaba" i "Lijepe Vide"), Župančičeve nagrade Grada Ljubljane, te Nagrade hrvatskog glumišta za predstavu "Božanska glad".

Nakon više od 70 koreografija (samostalnih i u dramskim predstavama u Sloveniji i na cijelom prostoru bivše Jugoslavije) godine 1986. utemeljio je vlastito kazalište "Koreodrama", s kojim je postao nositelj jedne od najizrazitijih stvaralačkih poetika u suvremenom slovenskom kazalištu.

Freyeve autorske predstave u "Koreodrami" su:

I.Tavčar -P.Božić: Agata Schwarzkobler (1985./86.), O.Wilde: Saloma (1986./87.), S.Grum: De Profundis (1987./88.), J. Genet: Sluškinje (1988./89.), M.De Sade: Filozofija u budoaru (1989./90.), J.Genet: Pooštreni nadzor (1990./91.), E. Ionesco: Oni dolaze (1991./92.), G.Stmiša: Žabe (1992./93.), Posvećenje proljeća (1993./94.), I. Cankar: Lijepa Vida (1994./95.), Carmina Slovenica (1994./95.), S.Grum: Događaj u gradu Gogi (1995./96.), I. Mrak: Bijeg iz pakla (1995./96.), J.Genet: Balkon (1996./97.), Shizpophrenia (1996./97.), E.Ionesco: Lekcija (1997./ 98.), Beckett: Materija (1998./99.), G-Stein: Igrati (1998./99.), U.Betti: Zločin na kozjem otoku (1998./99.), O.Wilde - J.Kovačić: Slavuj i Ruža (1999./2000.), Burger - Prešern: Lenora (2000./01.), Sylvia Plath - Monolog iz onostranog (2001./02.), H.C. Andersen - J.Kovačić: Kraljevna na zrnu graška (2001./02.).

Posljednih godina Damir Zlatar Frey ostvario je značajne autorske projekte u Trstu (F.G.Lorca: "Krvava svadba"), Zagrebu (J: Genet: "Sluškinje", "Božanska glad" prema romanu S. Drakulić, autorski projekt "Tirza ili slast na ustima šumskoga demona" ), i Sarajevu (D. Harrower: "Noževi u kokoškama").

Od 2000. godine je osnivač i umjetnički voditelj Međunarodnog festivala komornog kazališta "Zlatni lav" u Umagu.


 
JASNA FRANKIĆ BRKLJAČIĆ

Rođena u Zagrebu. Diplomirala na Školi za suvremeni ples "A. Maletić". Koreografijom se profesionalno bavi od 1980., a od 1992. djeluje kao samostalni umjetnik pri ZUH-u. Članica nekadašnjih plesnih ansambala KASP i Gesta, pokretač i voditeljica Škole za ritmiku i ples u Osijeku pri Muzičkoj školi "Franjo Kuhač", umjetničkog događanja "Art ljeto Zadar 90", projekta "Fuštan", te umjetničke organizacije Plesni solisti, koja joj je i danas matična organizacija za samostalne projekte.
Djeluje u Hrvatskoj, Makedoniji, Norveškoj te sudjeluje na brojnim festivalima u Europi i Brazilu s predstavama Branka Brezovca čija je stalna suradnica od 1992. Suradnica je Ozrena Prohića u pet projekata Opere HNK-a Split.

 
ROBERT NAGY
Rođen u Rumunjskoj. Studirao na Muzičkoj akademiji u Cluju, a privatne satove pohađao kod Ludovica Spiessa. Godine 1995. pobijedio na međunarodnom pjevačkom natjecanju u rumunjskom Lugoju, nakon čega je postao prvakom Rumunjske nacionalne opere u Bukureštu. Istodobno je gostovao u opernim kućama u Cluju i Temišvaru.
Potom je ostvario iznimno uspješnu karijeru izvan svoje domovine. Kao Edgardo u operi "Lucia di Lamermmor" nastupio je u Njemačkoj operi u Düsseldorfu, a ulogu Grofa Almavive u "Seviljskom brijaču" pjevao je u opernim kućama u Sofiji, Segioviji, Beču, Den Haagu i Roterdamu. Kao Don Ramiro u "Pepeljugi" nastupio je u Novoj izraelskoj operi u Tel Avivu, a Belmontea u "Otmici iz seraja" pjevao je u Bregenzu i Antwerpenu. Naslovnu ulogu u "Faustu" tumačio je u Bavarskoj državnoj operi i u Operi u Strasbourgu. Publici Bečke državne opere predstavio se 1999. godine kao Pjevač u "Kavaliru s ružom", a istu je ulogu pjevao i u Dresdenu i Limogesu.

 
OLGA KAMINSKA
Diplomirala je solo pjevanje i glazbenu režiju na Glazbenoj akademiji u Kijevu.
Bila je u angažmanu Kijevskog glazbenog kazališta s čijim je produkcijama gostovala u SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Hrvatskoj i drugdje.
Godine 1999. za svoj je iznimno uspješan rad dobila i Nagradu predsjednika Republike Ukrajine i tom prigodom stekla najviši umjetnički status te zemlje, "narodne umjetnice Ukrajine".

Od sezone 2001./2002. stalna je honorarna članica, a od sezone 2006./2007. stalna članica ansambla Opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.
Na riječkoj je pozornici prvi put nastupila 21. prosinca 2001. u ulozi Rosalinde u Straussovom Šišmišu. Potom sljede i druge uloge: Amelia u Krabuljnom plesu G. Verdija, Mara Ljubić u Zlatki Ivana pl. Zajca, Violetta Valery u Verdijevoj Traviati, Abigaille u Verdijevom Nabuccu, Micaela u Carmen Georgesa Bizeta, Fiordiligi u Cosi fan tutte A. W. Mozarta, Eva u Zajčevu Nikoli Šubiću Zrinjskome, te Gioconda u Ponchiellijevoj La Giocondi.
Za ulogu Gioconde dobila je Nagradu "Štefanija Lenković" riječkog HNK-a za najbolje ostvarenu opernu žensku ulogu u sezonama 2004./2005. i 2005./2006.
 

 
SAŠA ANOČIĆ


SAŠA ANOČIĆ

Usporeni Slavonac. Diplomirao glumu na ADU u Zagrebu, dislocirani studij u Osijeku. Od 1995. do 2001. u angažmanu HNK Osijek. Sada je član ZKM-a. U matičnim i inim kućama ostvario niz zanimljivih uloga. Povremeno zapliva u redateljske vode. Režirao predstave: Rikavela - Đakovo, Kralj Ubu - STUC Osijek, Godina dobre berbe - STUC Osijek, Badnjak u garaži - Dječje kazalište u Osijeku, IDE DADA - Dječje kazalište u Osijeku, Alaska Jack - HNK Osijek i NUS Barutana, Noževi u kokošima - Teatar Exit i NUS Barutana.


 
ADNAN PALANGIĆ

Rođen 4. 6. 1949. Bar, Crna Gora
VISINA: 185cm
PJEVAČKI GLAS: bas-bariton
ZNANJE JEZIKA: engleski 
  
 

 

 

 

 

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Dramski studio
Studijsko putovanje u SAD ( 3 mjeseca)
Studijsko putovanje u Poljsku (2 mjeseca)
1969. angažiran u Crnogorskom narodnom pozorištu; nakon toga u Narodnom pozorištu u Zenici, kao gost angažiran u sarajevskim teatrima
1985. osnovao svoj teatar Bistva nova
Snimio preko 30 TV i filmskih naslova, od toga blizu 20 velikh i većih uloga.
Nastupio na Kanskom festivalu s TV filmom Nevjeste dolaze, u režiji E. Kusturice.
 
  ULOGE
u Hrvatskoj drami:
N.Fabrio-I.Boban, Smrt Vronskog, režija I. Boban, uloga: Karenjin;
P.Budak, Klupko, režija Ž.Orešković, uloga: Jursan;
M.Cihlar Nehajev-D.Gašparović, Spes mea in deo est, režija Ž. Mesarić, uloga: knez Bernardin Frankopan;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, redatelj Z. Sviben, uloga: Kavalerijski kapetan;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, redatelj M. Juran, uloga: I.pl Kukuljević Sakcinski/Fran Kurelac;
M.Krleža, Leda, režija Z. Sviben, uloga: Klanfar;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Augustin Ferraillon;
P. Calderón, Život je san, režija Z. Sviben, uloga: Clotaldo;
R. Ivšić, Akvarij, režija M. Kovač, uloga: General Gala;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac J) 1. psihijatar, Lajtnant, Satnik Sagner
W. Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloga: Glumac Kralj
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Otac
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Ilija Afanasjevič Šamrajev
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga: Don Vikica
 
U Operi:
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Engleski general
 
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Automobili i wisky
Kako zaraditi prvi milijun dolara.
 
  KONTAKT
091 54 77 220
 


 
DENI ŠESNIĆ
Rođen u Rijeci 1963. godine. Završio je dizajn svjetla i projekcije MAPA-e (Moving Academy for Performing Arts) u Amsterdamu. Za istu akademiju predavao je na seminarima u Bukureštu, Berlinu, Pragu i Zadru, te kao tehnički direktor vodio MAPA karavan tour, Praški festival Četiri+četiri dana u pokretu te Praški quadriennale 99.
Oblikovao je svjetlo za više od sedamdeset predstava u Hrvatskoj i inozemstvu (među posljednjima za spektakularnu Aidu u Pekingu, u režiji Kreše Dolenčića), ali i za brojne festivale, izložbe, rock koncerte, revije na ledu, dokumentarne filmove, videospotove. Za svoj rad na području kazališnog svjetla višestruko je nagrađivan. Član je ULUPUH-a i Zajednice samostalnih umjetnika.

 
LAURA MARCHIG - RAVNATELJICA

 
Laura Marchig diplomirala je 1987 na Filozofskom fakultetu u Firenzi na temu pisca Enrica Morovicha. U „La Voce del Popolo“ bila je zaposlena kao novinar-urednik kulturne rubrike. Objavila je brojne novinske priloge, reportaže, intervjue, recenzije izložbi, kazališne kritike. Trenutno je glavna urednica časopisa za kulturu “La battana” i Ravnateljica Talijanske drame Narodnog Kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke.
Autorica je poezije, priča, eseja, te je dobitnica više književnih nagrada među ostalih nagrade za poeziju natječaja Istria Nobilissima. Bavi se prevodilačkim radom. Do sad je objavila dvije knjige poezije:Dall'oro allo zolfo (Od zlata do sumpura), Università Popolare di Trieste, 1998, i Lilith, Grad Siena, Italia, 1998). Njene su poezije obljavljene u mnogobrojnim antologijama te su prevedene na hrvatskom, slovenskom, rusinskom, švedskom i španjolsom jeziku.
Sa 14 godina uključuje se u rad amaterske glumačke družine (sezione Filodrammatica) S.A.C. Fratellanza pri Zajednici Talijana u Rijeci. Nekoliko mjeseci kasnije priključuje se Talijanskoj drami. Debitira u predstavi F. G. Lorce La calzolaia fantastica. Do 18 godine bavila se glumom, a nakon što joj je dodijeljena stipendija od strane Talijanske unije i Narodnog sveučilišta iz Trsta odlučuje upisati Filozofski fakultet u Firenzi gdje je jedno vrijeme sudjelovala i u radu Laboratorija glumačke škole Orazija Coste. Autorica je, redatelj i izvođač projekta plesnog kazališta Poetar, koji je realizirala u suradnji s koreografkinjom Senkom Baruška. S Rosalijom Massarotto 1995. odabrala je pjesme uvrštene u uspješan recital Talijanske drame Voci d'Istria. Od godine 1998. predstavlja recital svoje poezije i glazbe Anch'io scrivo jazz qualche volta u kojem sudjeluje i jazz gitarist Darko Jurković. U rujnu 1999. osmislila i realizirala kazališni „site specific“ projekt pod nazivom Passeggiata Istriana- Istrtijanski špaš, zasnovan na njenoj poeziji, koji je na scenu postavio „Trafik“.
 
Godine 1995. osvojila je posebno priznanje za kazališnu adaptaciju Andersenove bajke „Il guardiano di porci“.
Autorica je tekstova hrvatskih pop gupa Public, Teens i Hall.
Od 1998. do 2002. bila je članica Izvršnog odbora Talijanske unije, zadužena za sektor kulture. Osim toga, bila je i članica stručnih odbora koje imenuje Grad Rijeka.
 
 
Laura Marchig
 
 
si è diplomata presso la Scuola Media Superiore Italiana di Fiume.  Laureatasi in Lettere Moderne all'Università degli Studi di Firenze con una tesi di laurea sullo scrittore fiumano Enrico Morovich, dal 1987 al 2004 ha lavorato come giornalista della rubrica culturale e critico teatrale del quotidiano della minoranza italiana di Fiume “La Voce del Popolo”, che viene stampato dalla Casa editrice Edit.
Dal 2003 è direttrice della storica rivista trimestrale di cultura “La battana”(edizioni Edit).
 
Dal 2004 ha assunto l'incarico di Direttrice del Dramma Italiano, Compagnia Stabile italiana che opera in seno al Teatro Nazionale Croato Ivan de Zajc di Fiume.
Sotto la sua direzione il Dramma Italiano ha avuto modo di vincere ben 11 importanti premi nazionali e internazionali.
 
 
Poetessa e scrittrice fin dalla più tenera infanzia, ha vinto diverse edizioni del Concorso di Arte e Cultura Istria Nobilissima e altri premi letterari come il Premio Hystria.
 
Ha pubblicato due libri di poesie: Lilith”, Comune di Siena, 1998 e “Dall'oro allo zolfo” Unione Italiana di Fiume – Università Popolare di Trieste, 1998.
 
Autrice di saggi e studi che riguardano la letteratura e il teatro, è anche traduttrice. Ha tradotto poesia, prosa, saggistica e critica d'arte. Tra i poeti croati da lei tradotti ricordiamo Boris Biletić, Ljerka Car Matutinović, Stjepan Martinović, Simo Mraović, Nikola Kraljić.
Sue sono le traduzioni in italiano delle monografie dei pittori Quintino Bassani e Antun Haller.
 
Per il teatro ha scritto una riduzione teatrale della favola di Andersen “Il guardiano di porci” messo in scena dal Dramma italiano nel 1999. Sempre per il Dramma Italiano ha curato lo spettacolo di teatro a leggio “Voci d'Istria” diretto da Nino Mangano. Diversi sono anche i suoi progetti di teatro danza e site specific, come progetti in cui ha unito la poesia alla musica jazz.
 
È autrice dei testi delle canzoni dei gruppi pop croati Public, Teens e del chitarrista Hal.
 
 
Per quattro anni, dal 1998 al 2002, ha ricoperto la carica di Responsabile del Settore cultura della Giunta esecutiva dell'Unione Italiana con il compito di organizzare fra l'altro manifestazioni che coinvolgono centinaia di persone, come ad esempio il Concorso d'Arte e Cultura Istria Nobilissima e l'Ex Tempore Internazionale di Grisignana.
 
 
 

 


 
ANDREJA BLAGOJEVIĆ
 

Rođena 15. 1. 1967.
VISINA: 167 cm
PJEVAČKI GLAS: alt
ZNANJE JEZIKA: talijanski, engleski i pasivno znanje francuskog 
  
  
  
 

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Studij glume na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti, dislocirani studij Rijeka.
PROFESIONALNI ANGAŽMAN
Stalna članica Hrvatske drame od 1988.
ULOGE
u Hrvatskoj drami:
L. Pirandello, Liolà, režija J. Juvančić, uloga: Ciuzza;
N. Fabrio - D. Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloga: Emilija, sv. Eufrosina;
P. Čehov, Višnjik, režija N. Mangano, uloga: Anja;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Clementine;
V. Havel, Iskušenje, režija Lj. Georgievski, uloga: Petruška;
M. Krleža, Kraljevo, režija V. Taufer, uloga: Građanka;
H. Gardner, Nisam ja Rappaport, režija R. Bašić, uloga Laurie;
M. C. Nehajev - D.Gašparović, Vuci, režija Ž. Mesarić, uloga: Katarina;
M. Grgić, Mali trg, režija I. Kunčević, uloga: Novinarka;
W. Shakespeare, Na tri kralja, režija V. Taufer, uloga: Marija;
C. Goldoni, Lukava udovica, režija L. Zappia, uloga Marionette;
P. Budak, Klupko, režija Ž. Orešković, uloga: Vranjiva;
D. Lukić, Plastične kamelije, režija N. Delmestre, uloga: Klara;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Josipa pl. Vancaš;
L. Kaštelan, Posljednja karika, režija N. Delmestre, uloga Majka;
E. Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S. Banović, uloga: Anaïs;
I. Vidić, Velika Tilda, režija N. Delmestre, uloga: Lucija;
C. Goldoni, Oštarica, režija M. Carić, uloga: Dejanira;
E. Ionesco, Mahnitanje u dvoje, režija N. Mangano, uloga: Ona;
H. Ibsen, Kad se mi mrtvi probudimo, režija N. Delmestre, uloga: Maja Rubek;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Barunica;
J. Ford, Šteta što je kurva, režija N. Kleflin, uloga: Hippolita;
A:B. Ruzzante, Muškardin, režija D. Mojaš, uloga: Betia;
B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Emey;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloge: Dana, Gara;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumica C) 2. gospođica, Kákonyijeva sluškinja, 2. prostitutka, 2. glumica, 2. anđeo;
Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Patricijka
H. Pinter, Prijevara, redatelj M. Lukanović, uloga: Emma
F. Šovagović, Jazz, redatelj I. Buljan, uloga: Sunčica
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Leonardova žena
G. Manfridi, Bludi (Zozos), redatelj M. Latin, uloga: Beatrice
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga: Lucija
P. Shaffer, Amadeus, redatelj T. Janežič, uloga: "Venticelli", "Povjetarac", donositelj vijesti i glasina
N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Sheila
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloge: Simina žena, Pacijent
 
 
u Talijanskoj drami:
F. Randazzo, Per il bene di tutti, režija F. Randazzo, uloga: Lus;
M. Gavran, Shakespeare i Elizabetta, režija N. Mangano, uloga Jane;
M. Držić, Padron Maroje ovvero i Ragusei al giubileo, režija N. Mangano; uloga: Laura;
M. Krleža, Michelangelo Buonarroti, režija G. Pedullà, uloga: Beatrice Laura/ Vittoria Colonna/ Druga žena u gostioni;
F. Vegliani, Processo a Volosca, redatelj N. Mangano, uloga: Giovanna
Ruzante, La Vaccaria, redatelj G. de Bosio, uloga: Rospina
U. Betti, Delitto all'isola delle capre/Zločin na kozjem otoku, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Agata
 
OSTALI ANGAŽMANI
HKD teatar - Rijeka:
T. Kushner, Anđeli u Americi, režija L. Zappia, uloga: Anđeo/ Bolničarka/
D. Mamet, Seksualne perverzije, režija R. Raponja, uloga: Paula;
R. Marinković, Glorija, redatelj L. Zappia, uloga: Gloria
I.Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, redatelj L. Zappia, uloga: Anđa
T. Williams, Mačka na vrućem limenom krovu, redatelj L. Zappia, uloga: Mae


Scena Kazališne akademije ARKA
P. Shafer, Javno oko, režija V. Vrhovnik, uloga: Žena;

 
TEATRO STABILE - Trieste:
R. Cavosi, Maresciallo Buterfly, redatelj A. Calenda, uloga: Irina;
G. de Chiara, Un capriccio, režija N. Mangano, jedna od glavnih uloga;
 
FILM:
Fiabe metropolitane, redatelj Egidio Eronico, film omnibus, glavna uloga u jednoj od epizoda;
Mare largo, redatelj Ferdinando Vicentini Orgnani, jedna od glavnih uloga;
 
NAGRADE
1995. Nagrada za sporednu ulogu na FESTIVALU MALIH SCENA u Rijeci u predstavi Anđeli u Americi
2002. Nagrada “Zlata Nikolić” u sezoni 2001./2002. za glumačka ostvarenja u predstavama: Muškardin (uloga: Betia), Šteta što je kurva (uloga: Hippolita) i Kad se mi mrtvi probudimo (uloga: Maja Rubek)
2006. Nagrada "Fabijan Šovagović" za najbolju žensku ulogu na 13. festivalu glumca, za ulogu Agate u predstavi "Zločin na kozjem otoku" U. Bettija
2006. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju dramsku glavnu žensku ulogu za ulogu Agate u predstavi “Zločin na kozjem otoku” Uga Bettija
 
PREOKUPACIJE I HOBI
Sport, free climbing (sportsko penjanje), klavir
 
KONTAKT
GSM: 091 1333889
 


 
ANTON NANUT

Umjetnički put slovenskog dirigenta Antona Nanuta započeo je već u njegovim ranim studentskim godinama. Muški zbor "Vinko Vodopivec" je pod njegovim temperamentnim vodstvom razvio kvalitetu usporedivu s najboljim tadašnjim sastavima te vrste u Europi. Njegova (studentska) interpretacija Schubertove Nedovršene simfonije koja mi je ostala u sjećanju, obećavala je karijeru koja se potom zaista i dogodila.
Maestro Anton Nanut rodio se u Kanalu ob Soči 1932. godine. Studirao je na Akademiji za glazbu u Ljubljani i diplomirao u klasi profesora Danila Švare. Svoju međunarodnu karijeru započeo je u Dubrovniku, gdje je 1958. godine postao dirigent i umjetnički vođa dubrovačkog Gradskog orkestra. Već u prvom razdoblju gostovao je u Londonu, Pragu i Varšavi, a s dubrovačkim Gradskim orkestrom se izuzetno uspješno predstavio u Mađarskoj, Italiji i Austriji.
Postao je zatim šef-dirigent Slovenske filharmonije i 1972. godine profesorom dirigiranja na Akademiji za glazbu u Ljubljani. S orkestrom Slovenske filharmonije je gostovao u Italiji, Austriji, Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj, Sovjetskom Savezu i Sjedinjenim Američkim Državama. Od 198l. godine pa do umirovljenja bio je šef-dirigent i umjetnički vođa Simfoničara RTV Slovenije. S tim je orkestrom otpočeo pionirski rad digitalnih snimanja za kompaktne ploče snimivši ih približno 200, većinom pod imenom izdavačke kuće Stradivari Classics, koje su obišle gotovo cijeli svijet. Sa Simfoničarima RTV Slovenije maestro Nanut gostovao je u SAD-u i brojnim europskim državama. U New Yorku je nastupio u glasovitoj koncertnoj dvorani Carnegie Hall. Anton Nanut je bio i dugogodišnji umjetnički vođa Slovenskog okteta. U tom razdoblju je taj sastav obišao svijet i utvrdio svoju međunarodnu reputaciju. Od 1996. godine Anton Nanut je umjetnički direktor i dirigent Udinske filharmonije. Maestro Anton Nanut primio je više slovenskih i inozemnih priznanja i odlikovanja: nagradu Milke Trnine, nagradu "Slobodne Dalmacije" za Mozartov Requiem, Župančičevu nagradu, nagradu Prešernovog sklada, nagradu Grada Dubrovnika, nagradu Zlatna lira, nagradu Franc Bevk, medalju Carnegie Hall-a, Smetaninu medalju, Zlatnu medalju Milana, te odlikovanja Predsjednika Republike Hrvatske (Red Danice hrvatske), i Predsjednika Republike Slovenije. Vodio je znamenite orkestre: Stadtskapelle Dresden, Berlinski radijski simfonijski orkestar, Lenjingradsku filharmoniju, Bečki simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Argentine, Nacionalni filharmonijski orkestar Mađarske, Simfonijski orkestar RAI -Milano, Frankfurtsku filharmoniju, Filharmonijski orkestar Mexico City-ja i mnoge druge, ukupno više od 200 orkestara. Utemeljio je međunarodni festival Kogojevi dnevi, čiji je umjetnički vođa.
Zapisano je bilo: "Maestro Anton Nanut je dirigent koji iznenađuje svojom eruptivnom muzikalnošću, iznimnom kreativnošću koja dolazi do izraza kako kod komornih sastava tako i kod velikog orkestarskog aparata. Uvijek je bio izuzetno otvoren za novo u glazbenoj umjetnosti i zato je njegov dirigentski udio izuzetno bogat upravo na području glazbenog stvaralaštva. Cijelo vrijeme svoje uspješne karijere poticao je nastajanje novih glazbenih djela i u njegovoj umjetničkoj sposobnosti i predvidljivosti su njegove neprocjenjive zasluge.
Njegovo je umjetničko djelo uvijek bilo u središtu pozornosti." Pavel Mihelčič
 

 

STAŠA ZUROVAC

Plesač i koreograf Staša Zurovac diplomirao je na Školi za klasični balet u Zagrebu, u klasi prof. Tatjane Lucić-Šarić, a usavršavao se u Sankt Peterburgu i diplomirao kod V. K. Onoška.

Od sezone 2003./2004.  ravnatelj je baleta u HNK Ivana pl. Zajca.

Dobitnik je brojnih nagrada: „Oskar Harmoš“ za najbolje muške uloge u baletima „Dragocjen život“ M. Müllera, „Nepoznata pustolovina“ T. Brandsena, „Usporedni putnici“ G. Ismailiana te „Cantatta 66“ V. Wellenkampa u sezoni 1995./1996, nagrada hrvatskog glumišta 2000. godine za najbolje umjetničko ostvarenje mladog umjetnika za plesnu predstavu „Molim te, probudi me!“ nastale u suradnji s trupom „Compania Portuguesa de bailado contemporaneo“ Vasca Wellenkampa, „Oskar Harmoš“ za ulogu Mandarina u Bartókovom „Čudesnom mandarinu“ u sezoni 2000./2001., prva nagrada i nagrada publike 2001. na beogradskom 5. festivalu koreografskih minijatura za „San zaručnice“, drugo mjesto na 17. međunarodnom natjecanju za koreografiju u Hanoveru, nagrada međunarodnog žirija za najbolje baletno djelo na „Svetovni glazbeni dnevi“ za  „Purgatorio“ i „Kiklos“,  nagrada „Peristil“ za najbolje glazbeno-scensko ostvarenje na 49. Splitskom ljetu za „Bogovi nisu ljuti“ i „Daj Daj“, te za „Daïssa - Istočno od raja“ na  51. Splitskom ljetu, Nagrada grada Beograda 2004. za balet „Ko to tamo peva“, Nagrada hrvatskog glumišta 2006. za najbolje koreografsko ostvarenje za koreografiju u plesnoj predstavi “Cirkus primitif balet” u izvedbi ansambla baleta HNK Ivana pl. Zajca.


 
OLGA ŠOBER

Olga Šober je rođena u Sarajevu (BiH) gdje uči pjevanje kod prof. Petra Lukača. Nakon završene srednje škole u klasi prof. Blanke Danon Kurpjel odlazi u Zagreb gdje diplomira pjevanje na Muzičkoj akademiji u klasi prof. Zlatka Šira. U Beču, na Hochschule für Musik und daarstellende kunst (u klasi velikog svjetskog tenora, Kammersängera Antuna Dermote) je specijalizirala i diplomirala “Lied und Oratorium” a magistrirala je na beogradskom Fakultetu muzičkih umetnosti u klasi prof. Radmile Bakočević. Djelovala je kao prvakinja Opere u Hrvatskom narodnom kazalištu iz Osijeka a od 1988. godine prvakinja je Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka. Gostovala je na svim opernim pozornicama i scenama u domovini (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka)  te na ljetnim festivalima (Dubrovnik, Split, Pula, Rijeka, Opatija …) kao i u mnogim gradovima bivše države (Ljubljana, Sarajevo, Beograd, Novi Sad…).
                Kao samostalna umjetnica bilježi značajne nastupe i u inozemstvu: Italija, Austrija, Njemačka, Luksemburg, Norveška, Mađarska, Republika Češka, Litva, Bugarska, Ukrajina, Tatarska Republika, Gruzija, Tajvan, SAD, Japan… koncertirajući i pjevajući glavne uloge svog lirsko-koloraturnog faha.
Gilda u Verdijevoj operi “Rigoletto”, Violetta u “La Traviata”; Lucia di Lammermoore u istoimenoj Donizettijevoj operi, Kraljica noću u Mozartovoj “Čarobnoj fruli”; Jelena u Zajčevoj operi “Nikola Šubić Zrinski”; Margareta u operi “Faust”, Michaela u “Carmen” samo su neke u nizu mnogobrojnih uloga za koje je dobila sva značajna priznanja  među kojima se ističu: Rektorska nagrada najboljem studentu Muzičke akademije u Zagrebu - Nagrada “Pavao Markovac”; Priznanje Vjesnikove kritike “Darko Lukić”; potom Šaljapinova medalja sveruskog opernog festivala u Kazanju (Tatarska republika): Nagrada Anala u Osijeku za najbolju glavnu žensku ulogu; Nagrada Grada Rijeke 1994. “za izuzetne interpretacije opernih uloga i ukupni stvaralački rad”, Nagrada Milka Trnina “za vrhunske domete u 1996. godini”, Nagrada Hrvatskog glumišta 1997 “za najbolje umjetničko ostvarenje u kategoriji opera, opereta i balet za 1997”.
Za osobite zasluge u kulturi 1998. godine je odlikovana Redom Danice hrvatske sa likom Marka Marulića.
Uz opernu glazbu njeguje i bogatu solističku koncertnu aktivnost a nastupa uz najpoznatije komorne sastave i zborove u zemlji i inozemstvu (Bečki komorni orkestar, Milanski simfonijski orkestar, Zagrebačka filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Zagrebački solisti, Dubrovački simfonijski orkestar, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Collegium Musicum Slavnonicum, Collegium Musicum Fluminense, Collegium pro musica sacra, Riječki oratorijski zbor Ivan Matetić Ronjogov…)
Snima na razne nosače zvuka a snimila je ekraniziranu operu «Nikola Šubić Zrinjski».
Olga Šober se bavi i pedagoškim radom. Kao profesorica pjevanja radila je u varaždinskoj i osječkoj srednjoj glazbenoj školi a kao docentica na Visokoj školi za glazbu «Ino Mirković» u Lovranu.
Članica je stručnog ocjenjivačkog suda na natjecanju opernih pjevača u Alcamo (Italija) kao i glazbenih natjecanja u zemlji.
 
REPERTOAR
 
Gaetano Donizetti                
Lucia di Lammermoor  Lucia
L'elisir d'amore  Adina
Don Pasquale  Norina
Rita  Rita
                 
Wolfgang Amadeus Mozart              
Le Nozze di Figaro  Susanna
Die Zauberflöte  Kraljica noći
La finta giardiniera  Serpetta
                 
Gioachino Rossini               
Il Barbiere di Siviglia  Rosina
Mosé  Anaide
Il Signor Bruschino  Sofia
Il Turco in Italia  Fiorilla
                 
Giacomo Puccini  
La Bohéme  Musetta
                 
Giuseppe Verdi    
La Traviata  Violetta Valery
Rigoletto  Gilda
Falstaff  Alice
Un Ballo in maschera  Oscar
                 
Claudio Monteverdi            
Il Rittorno d'Ulisse in patria Hera
                 
Christoph Willibald Gluck  
Orfeo ed Euridice  Amor
 
               
Georges Bizet    
Carmen  Michaela, Frasquita
                 
Charles Gounod 
Faust  Margareta
                 
Richard Wagner  
Das Rheingold  Woglinde
                 
Jules Massenet 
Manon  Manon
                 
Ivo Tijardović      
Mala Floramye  Floramye
                 
Ivan pl. Zajc         
Nikola Šubić Zrinski  
Lizinka  Lizinka
Ban Leget  Banica
                 
Vatroslav Lisinski             
Porin  Zorka
               
Boris Papandopulo            
Kentervilski duh Elinor
                 
Johann Strauss  
Die Fledermaus  Adele
 
 

 
DRAŽEN MIKULIĆ

Rođen 11. 6. 1964 u Drinovcima.
VISINA: 186 cm
ZNANJE JEZIKA: engleski 
  
 

 

 

 

 

 ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu diplomirao 1990. Od 1991, s prekidom od dvije godine (1994.-96.), radi u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.
 
  ULOGE
u Hrvatskoj drami:
N.V.Gogolj, Revizor, redatelj V.Taufer, uloga: Svistunov;
M. Matišić, Legenda o svetom Muhli, redatelj M.Carić, uloga: Jozo;
F. Dürrenmatt, Posjet stare dame, redatelj Lj. Georgievski, uloga: Helmesberger;
W. Shakespeare, Kralj Lear, redatelj V. Taufer, uloga: Vojvoda Albany;
N. Fabrio - D.Gašparović, Vježbanje života, redatelj G.Paro, uloga: Mattia Medanich, Oreste;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, redatelj R.Marčić, uloga: Marrolier;
V. Havel, Iskušenje, redatelj Lj. Georgievski, uloga: Dr.Neuwirth;
M. Krleža, Kraljevo, redatelj V.Taufer, uloga: Građanin;
H.Gardner, Nisam ja Rappaport, redatelj R.Bašić, uloga: Gilley;
C. Nehajev - D.Gašparović, Vuci, redatelj Ž. Mesarić, uloga: Burgio;
T. S. Eliot, Umorstvo u katedrali, redatelj Z.Sviben, uloga: Glasnik;
N. Fabrio - I.Boban, Smrt Vronskog, redateljica I.Boban, uloga: Srpski dobrovoljac, Četnik, Vodnik, Hendikepirani;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, redatelj Z. Sviben, uloga: Erik;
T. Stoppard, Arkadija, redatelj L.Zappia, uloga: Ezra Chater;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, redatelj M. Juran, uloga: Policajac/Kolporter;
D.Gervais, Duhi, redatelj M. Carić, uloga: Romić;
L.Pirandello, Čovjek, zvijer i krepost, redatelj I.Kunčević, uloga: Giglio;
E. Lebiche, Slamnati šešir, režija S. Banović, uloga: Achille de Rosalba;
G.Feydeau, Buba u uhu, redatelj I.Kunčević, uloga: Rugby;
I.Vidić, Velika Tilda, redateljica N. Delmestre, uloga: Fuchsschwanz;
N.V.Gogolj, Ženidba, redatelj J.Lorenci, uloga: Ževakin;
R.Ivšić, Akvarij, redatelj M.Kovač, uloga: Uho u kožnatom kaputu;
J.Ford, Šteta što je kurva, režija N. Kleflin, uloga: Grimaldi;
B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Karlo
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Žiga;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac I) Gost, 2. luđak, Ministar rata, Hodounjski;
Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Frane, glas i duh Gervaisov
G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Narcis Pivčević
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Pacijent I
 
  OSTALI ANGAŽMANI
Scena Kazališne akademije ARKA
P. Shafer, Javno oko, režija V. Vrhovnik, uloga: Muž;
 
Od 1990.-92. u Kazalištu lutaka Rijeka:
Iz Istarske škrinjice, redatelj Edi Majaron
Mačak u čizmama, redatelj Edi Majaron
Kraljevna i prosjak, redatelj Edi Majaron
Bajka o zmaju
 
Istarsko narodno kazalište 1996.-97.
Darko Lukić, Suze Kristove, redatelj Robert Raponja, uloga Ivana Evanđeliste;
T.Williams, Staklena menažerija, redatelj Božidar Smiljanić, uloga Toma;
Valigaštar, redatelj Robert Raponja
 
HTV Zagreb 2001. Policijske priče, redateljica Jasmina Božinovski Živalj
 
  FILM:                      
Tu, redatelj Zrinko Ogresta
 
  NAGRADE
2003. Dani satire u Zagrebu - Zlatni smijeh "Mladen Crnobrnja Gumbek"- glavna nagrada za mušku ulogu za ulogu Žige u predstavi Komšiluk naglavačke N. Nuić
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Podizanje sina Leona kao samohrani otac. Fitness.
 
  KONTAKT
Tel. 051 545 078 , Mob. 091 512 86 00
 


 
LEONORA SURIAN

Rođena u Rijeci 4. 11977.
VISINA: 170 cm
PJEVAČKI GLAS: sopran
ZNANJE JEZIKA: talijanski i engleski 
  

 

 

 

 

 ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Završena gimnazija u Moglianu, Italija. Pohađala osnovnu glazbenu školu za klavir i solo pjevanje te baletnu školu. 1999. završila Školu za mjuzikl "B. S. M. T." i Školu za kazalište "Colli" u Bologni. 2003. diplomirala glumu na Nacionalnoj akademiji za dramske umjetnosti "Silvio D'Amico" u Rimu.
 
  PROFESIONALNI ANGAŽMAN
Stalna članica Hrvatske drame od listopada 2003.
 
  KAZALIŠNE ULOGE
   u Hrvatskoj drami HNK Ivana pl. Zajca:
Eduardo De Filippo, Filumena Marturano, redatelj J. Marković, uloga: Diana
William Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloga: Ofelija
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Zaručnica
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Nina Mihajlovna Zarečna
B. M. Koltès, Marš, redatelj I. Buljan
G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Maggy Pivčević
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Tonka
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Angelika – Mama Danielli-Glembay
D. Goggin, Nunsense, redateljica i koreografkinja M. Horvat, uloge: Sestra Mary Hubert, Sestra Mary Amnezija
W. Shakespeare, Ukroćena goropadnica, redatelj V. Taufer, uloga: Udovica
 
U Operi:
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Nina Filipovna
 
u Talijanskoj drami:            
Ruzante, La Vaccaria, redatelj G. de Bosio, uloga: Fiorinetta
 
   produkcija "Silvio D'Amico", Rim:
Više autora, Scenari del'900, redatelj L. Salveti
Više autora, No al fascismo, redatelj M. Ferrero
C. Collodi, Viaggio nella storia di Pinocchio, redatelj M. B. Cuscona, uloga: Dobra vila
A. Campanile, L'umorista e l'atomica, redatelj B. Mancini
Više autora, Incidenti di percorso ,redatelj P. Passalacqua
F. G. Lorca, La casa di Bernarda Alba, redatelj E. Montagna, uloga: Bernarda Alba
V. Havel, Albergo di montagna, redatelj M. Cosentini, uloga: Lisa
 
  OSTALI ANGAŽMANI
 
TV
Sve će biti dobro, telenovela

HKD Teatar Rijeka
T. Williams, Mačka na vrućem limenom krovu, redatelj L. Zappia, uloga: Maggie
 
Sudjelovala u operi La serva padrona u ulozi Vesponea koja je snimljena za HRT . Često pjeva na opernim koncertima sa svojim ocem, Giorgiom Surianom.
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Voli antikvitete, putovanja, skijanje, tenis, jahanje, ples.
 
  KONTAKT
gsm: 098 9689157
 


 
INGRID HALLER


INGRID HALLER

INGRID HALLER, sopran rođena je u Rijeci gdje stalno umjetnički djeluje. Završila je Pedagoški fakultet u Puli (glazbena kultura) i Muzičku Akademiju u Zagrebu (solo-pjevanje) u klasi prof. Žabčić- Hesky. Od 1994.g. je članica opernog ansambla HNK I. pl. Zajca gdje je ostvarila desetak velikih opernih i operetnih uloga te cijeli niz srednjih manjih sopranskih uloga te brojne oratorijske nastupe na koncertima kazališta. Još za vrijeme studija osvaja nagrade na natjecanjima i od strane Akademije. Za svoj predani angažman od kazališta je 2002.g. dobila specijano priznanje «Štefanija Lenković».S osobitom naklonošću njeguje koncertni repertoar, nastupajući uz Roberta Hallera te u komornim ansamblima «Vox caelistis», «Collegium musicum fluminensis» i «Riječkom komornom orkestru» izvodeći pri tom renesansni, barokni i klasični repertoar pretežno duhovnog karaktera.


 
IRENA SUŠAC


IRENA SUŠAC

Rođena je 1960. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala dizajn odjeće. Od 1985., od kada se bavi kostimografijom, napravila je više od 150 kostimografija u svim kazališnim kućama u Hrvatskoj, te u Sarajevu i u Mariboru. Surađivala je s mnogim redateljima (P. Selem, P. Šarčević, N. Delmestre, K. Dolenčić, J. Juvančić, M. Carić, Ž. Mesarić...) i scenografima (Z. K. Atač, D. Jeričević, D. Laginja...). Sudjelovala je na svjetskoj izložbi kostimografije i scenografije Praški quadrienale 1996. i 2000. Za svoj rad nagrađena je brojnim nagradama, među kojima su Tirena (Dubrovnik, 1996.), Marul (Split, 1997.), Nagrada hrvatskog glumišta (Zagreb, 1998.) i Zlatni smijeh (Zagreb, 2000.).
S redateljem Ozrenom Prohićem surađuje već godinama, a od zajedničkih projekata izdvaja:
Proces F. Kafke, Posljednji ljetni cvijet L. Paljetka, Braća Karamazovi F. M. Dostojevskog, Dum Marinovi sni M. Držića te opere: Turčin u Italiji G. Rossinija, Orfej u podzemlju G. Offenbacha te Rigoletto i Attila G. Verdija.


 
ANĐELKA RUŠIN


ANĐELKA RUŠIN

Solistica je Opere HNK-a Ivana pl. Zajca, gdje je tijekom dosadašnjeg djelovanja ostvarila niz zapaženih mezzosopranskih uloga među kojima se ističu kreacije Adalgise (Norma), Azzucene (Trubadur), Ulrice (Krabuljni ples) te Carmen i Orfeja.
Od 1984. godine koncertia s pijanisticom Ninom Kovačić, nastupajući u Istri, Hrvatskom primorju i kvarnerskim otocima, posebno njegujući rijetko izvođena i nepoznata djela domaćih skladatelja. Njihovi nastupi izazivaju pozornost slušateljstva i glazbene kritike. Pored nekoliko televizijskih emisija, mezzosopranistica Anđelka Rušin i pijanistica Nina Kovačić snimile su CD pod nazivom Dva stoljeća hrvatske glazbe u Rijeci.

 

 


 
IVANA SAVIĆ
IVANA SAVIĆ


Rođena 29. 10. 1950.
VISINA: 176 cm
PJEVAČKI GLAS: mezzo sopran
ZNANJE JEZIKA: engleski, njemački
 
  ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Diplomirala je glumu u Dramskom studiju u Banja Luci (Odsjek Beogradske akademije) 1973. godine, a hrvatskosrpski jezik i književnost na tamnošnjoj pedagoškoj akademiji 1978.
U angažmanu u Hrvatskoj drami je od 1976. godine. 
  
 

 

 

 

ULOGE
u Hrvatskoj drami:
J.Sterija Popović, Pokondirena tikva, režija dejan Mijač, uloga: Ančica;
S.Radonjić Ras, Na rubu, režija B.Eraković, uloga: Dubravka;
Petrović Pecija, Pljusak, režija V.Vukmirović, uloga: Stana;
R.Marinković, Glorija, režija V. Vukmirović, uloga: u Koru žena;
C. Goldoni, Lepeza ili žventula, režija V. Soldatović, uloga: Gospođa Candida;
Ž. Čingo, Paskvelija, režija Lj. Georgievski, uloga: Evdokija;
M.Držić, Skup, režija V. Vukmirović, uloga Gruba;
O.Wilde, Idealan muž, režija R.Z.Dorić, uloga: Grofica od Basildona;
W.Shakespeare, Hamlet, režija F. Macedonio, uloga: Lucianus;
M. Ogrizović, Hasanaginica, režija G.Mirković, uloga: Hasanaginica/ Robinjica;
F. Hadžić, Zmija, režija V. Vukmirović, uloga: Linda;
B.Nušić, Protekcija, režija Z. Dorić, uloga: Julka;
Ödon von Hovath, Don Juan se vraća iz rata, režija V.Vukmirović, uloge: Subreta na fronti, II dizajnerka, četvrta dama, zubarica, djevojka sa snjegovićem;
B.Nušić, Dr., režija R.Z.Dorić, uloga: Sojka;
M.Ilić, San zimske noći, režija G. Mirković, uloga: Ljubica;
I.Brešan, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, režija Z. Sviben, uloga: Beba;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija V. Gerić, uloga: Antoniette;
T. Partljič, Moj tata socijalistički kulak, režija V. Vukmirović, uloga Učiteljica;
J.P.Kamov, Salon sa slikama obitelji Polić, režija V. Vukmirović, uloga: Milka;
R. Šeligo, Slovenska sauna, režija J. Pipan, uloga: Veronika;
F. Hadžić, Orhideja, režija V. Perković, uloga: Katica;
D. Jovanović, Viktor ili dan mladosti, režija M. Međimorec, uloga: Liza;
I.Kušan, Vaudeville, režija V. Vukmirović, uloga: Ružica;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Gospođa Hautignol;
N. Fabrio-D. Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloge: Aktivistkinja / Majka / Sluškinja;
L. Paljetak, Uzbuna, režija T. Durbešić, uloga: Helena;
T.S.Eliot, Umorstvo u katedrali, režija Z. Sviben, uloga u Zboru canterburyjskih žena;
Ö. Von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Emma / Susjeda / Helena / Animir
dama;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Gospođa Biba;
D. Gervais, Duhi, režija M. Carić, uloga: Amalija;
E. Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S. Banović, uloga: Bobinova majka;
H. Ibsen, Kad se mi mrtvi probudimo, režija N. Delmestre, uloga: Opatica;
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Angelika – Rupertova
 
U Operi
I.Tijardović, Mala Floramye, režija M.Štambuk, uloga:Miss Evelyin Beauty-flower
 
U Indiji, Prashanti Nilayam, svakog ljeta ili Božića aktivno sudjeluje kao pjevač na koncertima ili priprema s djecom iz cijelog svijeta predstave.
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Osim glume bavi se pedagoškim radom te piše poeziju, za koju je više puta nagrađena.
Također je napisala knjigu o svom učitelju Satya Sai Babi s pozicija njene temeljne religije odnsono katoličanstva. Knjiga je pred tiskanjem.
 
  KONTAKT
051 262 619 i 091 592 23 55


 
LUCIO SLAMA


LUCIO SLAMA

Rođen u Rijeci 16.06.1964.

VISINA: 193

PJEVAČKI GLAS: bariton

ZNANJE JEZIKA: talijanski,hrvatski,engleski,slovenski,

PROFESIONALNI ANGAŽMAN: od 1989 u stalnom radnom odnosu u Dramma Italiano/tal.drama

 

predstave u kojima sudjeluje:

Autor, predstava, redatelj

 

C.Goldoni, La finta ammalata, F.Macedonio

Fabrio-Gasparović, Vježbanje života, G.Paro

T.M.Plauto, Casina, B.Kobal

S.Velitti, Colorato d'ombra, S.Velitti

M.Frisch, La grande rabbia di Philipp Hotz, N.Mangano

D.Fo, Settimo ruba un po'meno, M.Ursic

F.G.Lorca, Cristobal y Pierlimplino, N.Mangano   

Ruzante, Anconitana, G.Ferrari

Campanile-Mangano, L'inventore del cavallo, N.Mangano

M.Bulgakov, Cuore di cane, N.Mangano   

Moliere, Il Malato immaginario, F.Randazzo

H.von Kleist, La brocca rotta, N.Mangano

D.Starnone,k Sottobanco, R.della Casa

Ferrari-Gasparović, Mediterranea, G.Ferrari

G.de Chiara, La frontiera, N.Mangano

W.Allen, Provaci ancora sam, N.Mangano

B.Vian, Generali a merenda, F.Randazzo

C.Goldoni, Il Campiello, F.Macedonio

Carpinteri-Faraguna, Delicatessen, G.Saletta

G.de Chiara, Uomo in mare, N.Mangano

T.Mann, Mario e il mago, M.Moretti

G Rota, Sposite e ti vedara, M.Brandolin

R.Rimini, Un bel di' vedremo, P.Selem

D.Fo, La colpa e' sempre del diavolo, B.Jerkovic

M.Držić, Paron Maroje  o I ragusei al giubileo, ,N.Mangano

A.Bassetti, Venditori di anime, A Bassetti

P.de Filippo, Farse, N.Mangano

C.Goldoni, Le baruffe chiozzotte, P.Donin

Pirandello, Cosi e' se vi pare, N.Mangano

F.Randazzo, Kren, G.Liotta

F.Vegliani, Processo a Volosca, N.Mangano

Ruzante, La Vaccaria, de Bosio

              Le 1001 notte, G.Amodeo

T.mac Nally, Maria Callas master class, L.Zappia

 

dječje predstave

 

Andersen-Kosutta, La regina delle nevi, M Uršić   

Calvino-Pontesilli, Prezzemolella, Pontesilli

R.Pillot, Ah questi bambini, E.Nacinovich

E.Nacinovich, ....e poi la luna, E.Nacinovich

L.Marchig, Il guardiano dei porci, E.Nacinovich

 

u Hrvatskoj drami

I.Vidić, Velika Tilda, N.Delmestre   

C.della Barca, Život je san, Z.Sviben

Doživljaji vojnika Švejka

 

ostalo

 

izbor glazbe za predstavu Delirio a due  E.Ionesco, režija N.Mangano

 

ostali angažmani

 

O.S.Belveder       

A,Jarry, Kralj Ubu, B.Jeković

B.Ličanin, München-Rijeka, B.Ličanin

 

Scenska radionica Porat

Margareta, I.Silov 

Scena D.N.D  Rijeka

Andreas-Cytil, Zimska bajka, režija,scena,kostimi  L.Slama

 

Film

Luka, T.Radić

Sands of time, G.Nelson

Felix, B.Šprajc   

IL piu'crudele dei giorni, F.Vicentini-Orgnani

La Femme Musketeer, S.Boyum

Villa Liberta/ en italienische raisen, K.Knoesel

 

za televiziju snimio

Vježbanje života,Sior Todero brontolon

 

Hobi i preokupacije

ronjenje (ass.instructor),mali nogomet,motociklizam

 

Kontakt

051/624803

098/9189555

 

 

 

 

 


 
PREDRAG SIKIMIĆ

PREDRAG SIKIMIĆ


Rođen 4. 9. 1960.
VISINA: 179 cm
PJEVAČKI GLAS: bariton
ZNANJE JEZIKA: engleski, talijanski
 
  ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Ekonomski fakultet - I. stupanj, Trenerska škola.
Glumu je studirao na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, Područni odjel Rijeka.
Još za vrijeme studija nastupa u predstavama HNK Ivana pl. Zajca, gdje do danas ostaje članom glumačkog ansambla Hrvatske drame. 
  
 

 

 

 

 

ULOGE
u Hrvatskoj drami:
L. Pirandello, Liolà, režija J. Juvančić, uloga: Liolà;
N. V. Gogolj Revizor, režija V. Taufer, uloga: Osip;
M. Matišić Legenda o svetom Muhli, režija M. Carić, uloga: Viktor;
F. Dürrenmatt Posjet stare dame, režija Lj. Georgievski, uloga: Toby;
W. Shakespeare Kralj Lear, režija V. Taufer, uloga: Vojvoda Cornwall;
N.Fabrio-D.Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloga: Jovanin Despot;
M. Gavran, Čehov je Tolstoju rekao zbogom, režija Lj. Georgievski, uloga: Čehov;
A. P. Čehov, Višnjik, režija N. Mangano, uloga: Trofimov;
V. Havel, Iskušenje, režija Lj. Georgievski, uloga: Dr. Foustka;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Etienne;
M. Krleža, Kraljevo, režija V. Taufer, uloga: Građanin;
H. Gardner, Nisam ja Rappaport, režija R. Bašić, uloga: Cowboy;
T. Eliot, Umorstvo u katedrali, režija Z. Sviben, uloga: Pratnja;
D. Gašparović, Milutin Barač - Život za rafineriju, režija V. Vukmirović, uloga: Czervenka;
J. Nestroy, San o sreći, režija L. Katunarić, uloga: Toaleta/ Konobar Gajo;
W. Shakespeare, Na tri kralja, režija V. Gerić, uloga: Vitez Andrew Grozomor;
N. Fabrio-I. Boban, Smrt Vronskog, režija I. Boban, uloga: Crnoglav;
P. Budak, Klupko, režija Ž. Orešković, uloga: Rade Škorić;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Ljudevit Vukotinović;
D. Gervais, Duhi, režija M. Carić, uloga: Frane;
L. Pirandello, Čovjek, zvijer i krepost, režija I. Kunčević, uloga: Doktor Nino;
L. Kaštelan, Posljednja karika, režija N. Delmestre, uloga: Majčin ljubavnik;
E. Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S: Banović, uloga: Emile Tavernier;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Romain Tournel;
I.Vidić, Velika Tilda, režija N. Delmestre, uloga: Rudolf;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac K) Zatvorenik ubojica, 3. luđak, General, Marek;
F. Šovagović, Jazz, redatelj I. Buljan, uloga: Trener
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Čovjek koji plače
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Evgenij Sergejevič Dorn
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Felix Glembay
W. Shakespeare, Othello, redatelj D. De Brea, uloga: Roderigo
W. Shakespeare, Ukroćena goropadnica, redatelj V. Taufer, uloga: Grumio
T. Williams, Tramvaj zvan žudnja, redatelj D. Mustafić, uloga: Steve Hubbell
 
U Operi
J. Strauss, Šišmiš, režija I. Krajač, uloga: Princ Orlofsky;
C. Porter, Kiss me Kate, režija L. Katunarić, uloga: Prvi mafijaš;
B. Brecht - K.Weill, Sedam smrtnih grijeha, redatelj M. Šaremblek, uloga Klaun;
 
U Talijanskoj drami
F. Randazzo, Per il bene di tutto, režija F. Randazzo, uloga: Schwei;
A. Damiani, Album di famiglia, režija N. Mangano, uloga: Franz;
G. T. Di Lampedusa, Gattopardo, režija A. Savelli, uloga: Conte Cavriaghi;
P. de Filippo, Farse (Don Raffaele il trombone, Il ramoscello d' olivo), redatelj N. Mangano, uloge: Attilio, Giovanni De Luca;
G. Carbone, Regine, redatelj N. Mangano, uloga: Virginia;
 
U HKD teatru
G. BÜCHNER, Woyczek, režija L. Zappia, uloga: Woyczek;
E. Albee, Tko se boji Virginije Woolf, režija L. Zappia, uloga: Nick;
 
Teatar Ulysses
W. Shakespeare, Kralj Lear, režija L.Udovički, uloga Oswald;
 
  KONTAKT
098 464 786
 


 
IRENA SUŠAC


IRENA SUŠAC

Rođena je 1960. godine u Zagrebu, gdje je diplomirala dizajn odjeće. Od 1985., od kada se bavi kostimografijom, napravila je više od 150 kostimografija u svim kazališnim kućama u Hrvatskoj, te u Sarajevu i u Mariboru. Surađivala je s mnogim redateljima (P. Selem, P. Šarčević, N. Delmestre, K. Dolenčić, J. Juvančić, M. Carić, Ž. Mesarić...) i scenografima (Z. K. Atač, D. Jeričević, D. Laginja...). Sudjelovala je na svjetskoj izložbi kostimografije i scenografije Praški quadrienale 1996. i 2000. Za svoj rad nagrađena je brojnim nagradama, među kojima su Tirena (Dubrovnik, 1996.), Marul (Split, 1997.), Nagrada hrvatskog glumišta (Zagreb, 1998.) i Zlatni smijeh (Zagreb, 2000.).
S redateljem Ozrenom Prohićem surađuje već godinama, a od zajedničkih projekata izdvaja:
Proces F. Kafke, Posljednji ljetni cvijet L. Paljetka, Braća Karamazovi F. M. Dostojevskog, Dum Marinovi sni M. Držića te opere: Turčin u Italiji G. Rossinija, Orfej u podzemlju G. Offenbacha te Rigoletto i Attila G. Verdija.


 
ALEX ĐAKOVIĆ


ALEX ĐAKOVIĆ

ALEX ĐAKOVIĆ

 

Rođen 25. kolovoza 1971. u Rijeci

VISINA: 1,86

GLAS: bariton

 

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJE

 

Po struci građevinski tehničar. Glumom se bavi od srednje škole. Prvo glumio u raznim amaterskim, a od 1997. isključivo u profesionalnim kazalištima.

 

PROFESIONALNI ANGAŽMAN

 

Stalni član Hrvatske drame od 2004. godine.

 

ULOGE

 

U Hrvatskoj drami:

N. Fabrio-I. Boban, Smrt Vronskog, redateljica: I. Boban, uloga: gardist

L. Pirandello, Čovjek, zvijer i krepost, redatelj: I. Kunčević, uloga: Nelli

N. V. Gogolj, Ženidba, redatelj: J.Lorenci, uloge: Stjepan, Dunjaška

Marivaux, Raspra, redatelj: J. Kica, uloga: Meslis

N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj: S. Anočić, uloga: Miljac

J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj: S. Moša, uloga: Glumac E (Spiker, 1. luđak, Asistent, Bosanac, Plesač)

Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj: L. Zappia, uloga: Josip Kraljić

E. De Filippo, Filumena Marturano, redatelj: J. Marković, uloga: Riccardo

W. Shakespeare, Hamlet, redatelj: K. Dolenčić, uloga: Rosencrantz

F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Brat

S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga: Prvi ministrant

G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloge: Jerko, Ivan, Viktor

P. Shaffer, Amadeus, redatelj T. Janežič, uloga: "Venticelli", "Povjetarac", donositelj vijesti i glasina

N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Novinar

M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Inspektor

O. von Horvath, Kazimir i Karolina, redatelj P. Magelli, uloge: Konobar, Izvikivač

 

 

U Operi:

G. Rossini, Turčin u Italiji, redatelj: Ozren Prohić, uloga: Pjesnikov alter ego
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Petronius

 

 

OSTALI ANGAŽMANI

 

U Gradskom kazalištu lutaka Rijeka (surađuje od 1994.) :

Vojnik koji je dobro išao

Nadpostolar Martin

Vele barufe

Crvenkapica

Zaljubljeni August

Alisa u zemlji čudesa

Sebični div

 

Jedan je od suosnivača TRAFIK-a (Tranzicijsko fikcijsko kazalište) iz Rijeke, s kojim je ostvario zapaženu ulogu u predstavi Hodač koja je sudjelovala na brojnim domaćim i inozemnim festivalima.

 

Osnivač je i umjetnički voditelj kazališta "SEDAM" u Rijeci.

 

KONTAKT

 

GSM: 091 530 36 90

e mail: alex_djakovic@yahoo.com

 

 

 

 

 

 

 


 
NEVA ROŠIĆ

 

Svojim radom i djelovanjem u nacionalnom glumištu, Neva Rošić potvrdila se kao jedna od najznačajnijih hrvatskih glumica našeg vremena. Rođena je 23. lipnja, 1935. godine na Sušaku. Još kao učenica sudjelovala je u radu riječkog Dječjeg kazališta (1947.) te nastupala na pozornici riječkog teatra kao članica Dramskog tečaja pri Narodnom kazalištu (1949.) čiji je prvi intendant bio njezin otac, dr. Đuro Rošić. Akademiju za kazališnu umjetnost u Zagrebu upisala je 1953. a završila 1957. godine. Aktivno i profesionalno kazališno djelovanje Neva Rošić započinje u Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište Gavella) 1956.

Već je sam siloviti početak (1958.) s glavnom ulogom u Matkovićevom Vašaru snova najavio, a Rosaura iz Goldonijeve Lukave udovice (1962.) potvrdila glumačku osobnost vrhunskih kvaliteta, za što je mlada umjetnica dobila i priznanja – Sterijinu nagradu i Nagradu grada Zagreba. Godine 1968. prelazi u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u kojem djeluje dvadeset i jednu sezonu  te ostvaruje većinu svojih velikih interpretacija. Od 1958. nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje tijekom dvadeset i devet festivalskih sezona tvori jednu od bitnih okosnica dramskog ansambla. Uz stalni angažman u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu povremeno je nastupala u Varaždinu, Rijeci, zagrebačkom Teatru &TD i na Maloj sceni.

Teatrografski podaci govore da je u pedeset godina djelovanja Neva Rošić interpretirala sedamdesetak uloga u najraznovrsnijem dramskom repertoaru. Na filmu i TV-u zapažena je po dvadesetak iznimnih ostvarenja, a osobito se još uvijek ističe radiofonskom interpretacijom drame u stihovima kao i hrvatske te strane lirike. Za dosadašnje umjetničko djelovanje Neva Rošić višestruko je nagrađivana. Ističemo dvije Nagrade grada Zagreba, dvije Sterijine nagrade, Nagradu Dubravko Dujšin, dvije Nagrade Vladimir Nazor (od kojih i ona za životno djelo), Zlatni vijenac na sarajevskom MESS-u te nagradu za najbolju žensku ulogu na Festivalu Marulovi dani.

Započevši najprirodnijim glumačkim putem - interpretacijom mladih djevojaka, Marija u Budakovom Svjetioniku, 1956., Nina u Matkovićevu Vašaru snova i Držićeva Tirena 1958., Neva Rošić stjecala je potrebno scensko samopouzdanje, ali i osjećaj za profiliranje likova, što je posebice došlo do izražaja u Greenovim Zatvorenim sobama (1959.), Goldonijevoj Lukavoj udovici (1961.), Ibsenovim Sablastima (1963.) te Pinterovu Ljubavniku (1964.). U nepune tri godine (1967.-1970.), Neva je interpretirala prvu glumicu u Hamletu, potom Porciju u Shakespeareovu Juliju Cezaru, lady Macbeth i Liviju-Klaru u Areteju.  

Jedan od vrhunaca glumačkog puta Neve Rošić je njezina interpretacija triju junakinja iz glembajevskog ciklusa (barunica Castelli, Laura, Klara). Ova trijada predstavlja bitni stožer novije hrvatske drame i rijetko koja ga je glumica oblikovala na pozornici s toliko profinjenog i produhovljenog psihološkog nijansiranja kao što je to učinila ova iznimna umjetnica. Uostalom, stručna je teatrološka literatura ovu činjenicu često isticala kao jednu od najvećih vrednota suvremene nacionalne glume. Zanimljiva karakterološka oblikovanja gradila je Neva Rošić i na drugim svjetskim klasicima (Dostojevski, Čehov, Bulgakov), ali i na suvremenim piscima (Dürrenmatt, Bergman, Shaffer, Fabrio, Santanelli i dr.), pokazujući uz već tada jasno prepoznatljive crte tragičkih obilježja i smisao za duhovitu karikaturalnost u oblikovanju lika, novu i zanimljivu značajku njezine glumačke osobnosti.

Glumački i umjetnički portret Neve Rošić ne bi bio cjelovit kad bi iz njega izostao pedagoški dio. Od 1978. kao vanjski honorarni suradnik, a od 1989., kao redoviti profesor, Neva Rošić predavala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Od Sofokla i Shakespearea preko Ibsena i Čehova do Begovića, Krleže, Becketta i Pintera, Neva Rošić je s generacijama studenata prolazila svjetskom i hrvatskom dramskom književnošću, tražeći u njezinim najboljim stranicama trajno pedagoško nadahnuće za svoju metodu poučavanja, istodobno i bitno inspirativno ishodište mladih umjetnika od kojih su mnogi danas nositelji zrelih tumačenja i poletnih inovacija u suvremenom hrvatskom glumištu.


 
DAMIR ORLIĆ


DAMIR ORLIĆ

Rođen 15. 10. 1976.

VISINA: 188 cm

PJEVAČKI GLAS: bariton

ZNANJE JEZIKA: engleski, pasivno ruski i francuski

 

  ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA

Diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

Član ansambla Hrvatske drame HNK Ivana pl Zajca od 2002.

 

  ULOGE

u Hrvatskoj drami:

C. de Marivaux, Raspra, režija J. Kica, uloga: Mesrin;

R. Ivšić, Akvarij, režija M. Kovač, uloga: Novinar;

Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, redatelj Z. Sviben, uloga: Hierlingerov Ferdinand;

J. Ford, Šteta što je kurva, režija N. Kleflin, uloga: Giovanni;

A.B. Ruzzante, Muškardin, režija D. Mojaš, uloga: Tonin;

B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Studeni;

N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Dado;

F. M. Dostojevski, Zločin i kazna, redatelj T. Janežič, uloga:Zamjotov, Aleksandar Grigorievič, tajnik;

J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac D) 2. stražar, Razvodnik straže, Biegler;

Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Ljudevit Adamić

E. De Filippo, Filumena Marturano, redatelj J. Marković, uloga: Michele

W. Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloga: Laert

F. Šovagović, Jazz, redatelj I. Buljan, uloga: Miljenko
G. Manfridi, Bludi (Zozos), redatelj M. Latin, uloga: Tit

B. M. Koltès, Marš, redatelj I. Buljan

J. Cartwright, Uspon i pad Malog Glasa, redateljica M. Koležnik, uloga: Billy

G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Svebor Petešić

P. Shaffer, Amadeus, redatelj T. Janežič, uloga: Josip II.

N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Pete

M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Ivan

O. von Horvath, Kazimir i Karolina, redatelj P. Magelli, uloga: Speer

 

U Operi:

M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Stenli

 

 

  OSTALI ANGAŽMANI

Otmica, režija R. Raponja, glavna muška uloga;

Moreška/Sfida, režija M. Sesardić, plesna uloga;

T. Štivičić, Nemreš pobjeć od nedjelje, režija T. Gjergjizi, glavna muška uloga: On;

W. Shakespeare, Kralj Lear, režija I. Kunčević, uloga: Liječnik;

W. Goethe, Faust, režija I. Kunčević, uloga: Harlekin;

Pipi Duga Čarapa, režija Z. Festini, uloga: Tomi; - lutkarska predstava;

J. Glowacki, Četvrta sestra, režija I. Boban

 

HKD teatar Rijeka:  

J. P. Sartre, Iza zatvorenih vrata, redatelj: R. Maurin, uloga: Garcin

Ionesco, Ćelava pjevačica, redatelj L. Zappia, uloga: Vatrogasac

R. Marinković, Glorija, redatelj L. Zappia, uloga: don Jere

I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, redatelj L. Zappia, uloga: Joco Škokić Škoko

T. Williams, Mačka na vrućem limenom krovu, redatelj L. Zappia, uloga: Brick

 

TV:

TV drama "Griša", redatelj L. Kiiru, uloga: Griša

TV drama "Cvjetna nedjelja", redatelj L. Kiiru

 

TV serija "Balkan Inc."

 

 

  NAGRADE

2001. SLUK, Osijek, Nagrada za animaciju za ulogu Tomija u predstavi Pipi Duga Čarapa

2002. Festival pučkog teatra, Grobnik-Omišalj, Nagrada za naboljeg mladog glumca za ulogu Tonina u predstavi Muškardin

 

  PREOKUPACIJE I HOBI

Sport (sve vrste)

Skupljanje društvenih igara

Višegodišnji obožavatelj J.R.R. Talkina

 

  KONTAKT

091 515 4775, 01 6686 303

 


 
JAGOŠ MARKOVIĆ
Rođen je u Podgorici 1966.godine. Diplomirao je kazališnu režiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu 1987. u klasi Borjane Prodanović i Svetozara Rapajića.
 
Najznačajnije među četrdesetak njegovih dosadašnjih režija su: Romeo i Julija, San Ivanjske noći i Na Tri kralja W. Shakespearea, Tartuffe i Učene žene J.B.P. Molièrea, Euripidova Hekuba, Elektra Euripid-Kiš, Adam i Eva M. Krleže, Kate Kapuralica V. Stullija, Skup M. Držića, Lorcin Dom Bernarde Albe, Simovićeva Hasanaginica, Decameron-Dan ranije Boccaccio-Glovacki, Ionescova Ćelava pjevačica, Govornica prema vlastitom tekstu (koji se danas izvodi i u inozemstvu), Čarobnjak iz Oza L.F. Bauma, Tri mušketira A. Dumasa te Kiplingova Knjiga o džungli. Osim dramskih, režirao je opernu predstavu Pepeljuga G. Rossinija.
 
Dobitnik je svih najviših strukovnih nagrada i priznanja u svojoj zemlji, a nerijetko je nagrađivan i nagradama publike. U izuzetno dugačkom nizu su i Nagrada Ministarstva kulture Crne Gore za doprinos kulturi, Nagrada Ministarstva kulture Srbije, Sterijina nagrada, Nagrada grada Beograda, Nagrada "Bojan Stupica", dvije nagrade za najbolju režiju na Festivalu djeteta u Kotoru, četiri uzastopne nagrade za najbolju režiju na Festivalu komedije u Jagodini, Nagrada "Davidof" za suvremeni scenski izraz, dvije godišnje nagrade Jugoslavenskog dramskog pozorišta... Za najboljeg je redatelja godine prema anketi kazališnih kritičara izabran 1996. godine, a 2002. također je proglašen redateljem godine i to prema izboru televizijskih gledatelja.
 
Među najnagrađivanijim njegovim predstavama mediteranskih tema su one nastale prema tekstovima hrvatske dramske baštine. Kate Kapuralica dobila je ukupno 35 nagrada, dok je Skup, nakon brojnih drugih nagrada, oduševio publiku na ovogodišenjem Festivalu malih scena u Rijeci i dobio većinu nagrada.

 
BILJANA LOVRE TORIĆ

BILJANA LOVRE TORIĆ


Rođena 3. 8.1963.
VISINA: 165 cm
PJEVAČKI GLAS: alt
ZNANJE JEZIKA: engleski
 
  ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Akademija dramskih umjetnosti u Novom Sadu 1986. 
  
 

 

 

 

 

ULOGE
u Hrvatskoj drami:
R.Šeligo, Slovenska sauna, redatelj J.Pipan, uloga: Anuška;
F.Hadžić, Orhideja, redatelj V.Perković, uloga: Ružica;
D.Gervais, Duhi, redatelj B.Brezovac, uloga: Azija;
I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, redatelj B.Mićunović, uloga: Anđa;
M.Krleža, Adam i Eva, redatelj V.Vukmirović, uloga: Gospođa u crnini;
L.Pirandello, Liolà, redatelj J.Juvančić, uloga: Nela;
M.Matišić, Legenda o svetom Muhli, redatelj M.Carić, uloga: Monika;
F.Dürrenmatt, Posjet stare dame, redatelj Lj. Georgievski, uloga: Druga žena;
I.Kušan, Vaudeville, režija V.Vukmirović, uloga: Katica;
N.Fabrio-D.Gašparović, Vježbanje života, redatelj G.Paro, uloga: Djevojka;
G.Feydeau, Dama iz Maxima, redatelj R.Marčić, uloga: Gospođa Claux;
M.Krleža, Kraljevo, redatelj V.Taufer, uloga: Građanka;
C.Nehajev-D.Gašparović, Vuci, redatelj Ž. Mesarić, uloga: Katarina;
J.Nestroy, San o sreći, redatelj L.Katunarić, uloga: Sandica, Nera;
M.Grgić, Mali trg, redatelj I.Kunčević, uloga: Prostitutka;
H.Gardner, Nisam ja Rappaport, redatelj R.Bašić, uloga: Laurie;
C.Goldoni, Lukava udovica, redatelj L.Zappia, uloga: Eleonora;
T.S.Eliot, Umorstvo u katedrali, redatelj Z.Sviben, uloga u Zboru canterburyjskih žena;
N.Fabrio-I.Boban, Smrt Vronskog, redateljica I.Boban, uloga: Dama, Majka, Žena u podrumu, Hendikepirani;
P.Budak, Klupko, redatelj Ž.Orešković, uloga: Vranjica;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, redatelj Z. Sviben, uloga: Tetka, Animir dama;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, redatelj M. Juran, uloga: Josipa pl. Vancaš;
M.Krleža, Leda, redatelj Z.Sviben, uloga: Prva dama;
G.Feydeau, Buba u uhu, redatelj I.Kunčević, uloga: Olympe Ferraillon;
I.Vidić, Velika Tilda, redateljica N. Delmestre, uloga: Greta;
Scensko čitanje s pokretom Čitajte Kamova, redateljica K.Šimunić, uloga: Paprika;
R.Ivšić, Akvarij, redatelj M.Kovač, uloga: Stražar;
A.B. Ruzzante, Muškardin, režija D. Mojaš, uloga: Susjeda;
B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Felicija;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Ana;
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Susjeda
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Maša
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga: Draga
J. Cartwright, Uspon i pad Malog Glasa, redateljica M. Koležnik, uloga: Sadie
G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Maca Bilopivac
N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Sestra
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Pacijent
P. Shaffer, Amadeus, redatelj T. Janežič, uloga: Elli
O. von Horvath, Kazimir i Karolina, redatelj P. Magelli, uloga: Elli
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Angelika – Alis/Ludviga
T. Gromača, Crnac, redatelj T. Janežič, uloge: Partizanka, Stara žena, Druga tetka,  Stara rođaka II, Pokojna sestra,  Čovjek u kavezu IV, Zli ljudi, Drugi ljudi iz grada, Starica pijanica, Službenica,  Ubijeni ljudi, Susjed II, Žena III, Rođakinja izbjeglica IV, Žena u autobusu, Medicinska sestra II, Učenik IV, Golub IV
 
U Operi:
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Maki
 
 
  OSTALI ANGAŽMANI
Angažmani u alternativnim grupama (Palach-Mali princ; Otvorena scena Belveder – Deset Božjih zapovijedi;), čitanje poezije na promocijama knjiga.
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Planinarenje
 
  KONTAKT
098 164 7847
 


 
ROMEO DRUCKER


ROMEO DRUCKER

Violinist Romeo Drucker je rođen 1956 u Rijeci.Njegov prvi nastavnik violine u muzičkoj školi »Ivan Matetić Ronjgov« bio je prof. Ivan Penel koji ga je u glazbenoj naobrazbi vodio sve do završetka srednje škole. Studij je nastavio i diplomirao na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Dejana Bravničara. Još kao student postao je članom orkestra Slovenske filharmonije gdje je djelovao punih 20 godina (1974 – 1993) od toga 17 godina kao vođa drugih violina.
Od 1983 godine je suosnivač i član gudačkog kvarteta Tartini s kojim redovito nastupa na domaćoj i međunarodnoj sceni. Kao član kvarteta Tartini, u sastavu orkestra Slovenske filharmonije ili kao solist te komorni glazbenik  u različitim sastavima tokom proteklih trideset godina koncertirao je u glazbenim centrima i eminentnim svjetskim dvoranama kao što su: Barcelona (Teatro Liceu), Venezia (Teatro la Fenice), Berlin (Konzerthaus), Buenos Aires (Teatro Colon), Beč (Konzerthaus, Gesellschaft der Musikfreunde), Genova (Teatro Carlo Felice), Leipzig (Gewandhaus), Madrid (Teatro Real), Milano (Sala Verdi), Moskva ( Kongresna dvorana u Kremlju ), Paris ( Musee des Invalides ), München ( Residenz, Herkules Saal ), Salzburg (Festspielhaus, Gotischer Saal – Mozart Serenaden , Ženeva (Grand Theatre ), Prag (Rudolfinum), St. Petersburg (Filharmonija), Wiesbaden (Kurhaus), New York (Carnegie Hall) i u mnogim drugim....
Od 1993 godine ima status slobodnog umjetnika te nastupa solistički, u duu sa suprugom - pijanisticom Aleksandrom Alavanja Drucker, u komornim sastavima ( Gudački kvartet Tartini, Collegium musicum Maribor, Ensemble Wien – Ljubljana ) a povremeno je sudjelovao kao koncermajstor komornog ansambla Slovenicum i komornog orkestra Friuli Venezia Giulia. Kao solist je nastupao sa orkestrom Slovenske filharmonije, komornim ansamblom Slovenicum, orkestrom Camerata Carinthia, orkestrom opere NK Ivan pl. Zajc i dr....
 Snimao je za različite radio i televizijske kuće (RTV Slovenija, Stradivarius – Milano, Thymallus – Milano, TV Suisse Romande, ORF Austrija, Deutschland Radio Berlin, Euroradio). Kao član kvarteta Tartini snimio je seriju CD ploča sa djelima Dvořáka (Američki kvartet), Ravela
(Kvartet F dur), Mozarta (Integralna snimka svih kvarteta sa flautom sa prvim flautistom orkestra Scala di Milano Davidom Formisanom), Schuberta (Smrt i djevojka), Chaussona (Koncert za violinu, klavir i gudački kvartet sa Francom Gullijem i Enricom Cavallo ) te seriju ploča sa djelima slovenskih skladatelja.
U svojoj karijeri Romeo Drucker je kao orkestralni umjetnik sarađivao sa mnogim dirigentima od kojih vrijedi spomenuti imena kao što su: Kiril Kondrašin, Moshe Atzmon, Stanislav Wislocki, Carlos Kleiber, Zubin Mehta, Lovro von Maračić, Neeme Järvi, Nikolaj Aleksejev, Wolf Dieter Hauschild, Hartmut Haenchen i Milan Horvat. 
Na mnogim koncertima je kao komorni glazbenik nastupio sa poznatim solistima među kojima su: flautistica Irena Grafenauer, harfistica Maria Graf, klarinetist Mate Bekavac, hornist Radovan Vlatković, pijanist Lovro Pogorelić, kontrabasist Gary Karr, violist Bruno Giuranna, čelist Rocco Filippini, hornist Peter Damm, flautist Davide Formisano, violončelistica Monika Leskovar, violinist Wolfgang Sengstschmid, pijanist Daniel Goldstein, violinist Franco Gulli, pijanistica Enrica Cavallo, oboist Albrecht Meyer, violinist Arvid Engegard, pijanist Konstantin Bogino, gitarist Alirio Diaz, gitaristica Maria Livia Sao Marcos, violist Harald Schoneweg, pijanistica Jasminka Stančul, pijanist Anthony Spiri i mnogi drugi...
Romeo Drucker je dobitnik  dviju studentskih Prešernovih nagrada – Akademije za glasbo (1980) i Univerziteta u Ljubljani (1981), te nagrade Prešernove zaklade (2001) za najviša umjetnička dostignuća na području glazbene kulture. U povodu proslave 300 godišnjice Academiae Philharmonicorum Labacensum dodijeljena mu je plaketa za posebne zasluge na području glazbene kulture
Od sezone 2004/2005 je angažiran kao koncertmajstor orkestra Opere HNK Ivan pl. Zajc i orkestra Riječke Filharmonije. Romeo Drucker svira na instrumentu kojeg je 1850 godine izradio francuski majstor – graditelj violina  Jean Joseph Honore Derazay.


drucker@drustvo-tartini.si
www.drustvo-tartini.si


 
SABINA SALAMON


Rođena 29. 3. 1966. u Rijeci
VISINA: 172 cm
ZNANJE JEZIKA: talijanski (služi se engleskim i francuskim) 
  
 

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Srednja glazbena škola – Rijeka, odsjek violina,
Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb, klasa prof. Durbešića
Stručni seminari: Strasberg – Stanislavski (Grožnjan)
Osnove tehnike Le cock (ADU)
U HNK Ivana pl. Zajca angažirana od 1991 s pauzom od 1993. do 1997.
Stalni suradnik HKD teatra od njegova osnutka 1993.
Član je Upravnog odbora Festivala malih scena – Rijeka. 
T. Gromača, Crnac, redatelj T. Janežič, uloge: Partizanka, Sestra iz Amerike, Prva tetka, Čovjek u kavezu III, Zli ljudi, Drugi ljudi iz grada, Medicinska sestra I,  Zlatna ribica I, Ubijeni ljudi, Susjed I, Žena IV,Rođakinja izbjeglica III, TV voditeljica, Učenik VI, Profesorica likovnog
  
  ULOGE
u Hrvatskoj drami:
G. BÜCHNER, Leonce i Lena, režija R. Vojvodić, uloga: Lena;
N.Fabrio- D. Gašparović, Vježbanje života, režija G.Paro, uloga: Mafalda;
G. Feydeau Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Gospođa Ponant;
V. Havel, Iskušenje, režija Lj. Georgievski, uloga: Dr. Lovrencova;
M. Krleža, Kraljevo, režija V. Taufer, uloga: Građanka;
N.Fabrio. I.Boban, Smrt Vronskog, režija I. Boban, uloge:Kity/Majka/Žena u podrumu/Hendikepirana;
Ö von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, ulga: Milostiva gospođa;
L. Kaštelan, Posljednja karika, režija N. Delmestre, uloga: Baka;
M.Krleža, Leda, režija Z. Sviben, uloga: Fanny;
E.Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S. Banović, uloga: Modistica Clara;
G.Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Eugenie;
J.P.Kamov - K.Šimunić, Čitajte Kamova, režija K.Šimunić, uloga:Lijepa kuma – Čitateljica;
R. Ivšić, Akvarij, režija M. Kovač, uloga: Stražar;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloge: Ivana, Samanta Guzina;
Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Marija
F. Šovagović, Jazz, redatelj I. Buljan, uloga: Kaliopa
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Luna / Smrt
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga: Dagmar, Šveđanka
G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Barbara
N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Kurva
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Pacijent
O. von Horvath, Kazimir i Karolina, redatelj P. Magelli, uloga: Marija
T. Gromača, Crnac, redatelj T. Janežič, uloge: Partizanka, Sestra iz Amerike, Prva tetka, Čovjek u kavezu III, Zli ljudi, Drugi ljudi iz grada, Medicinska sestra I,  Zlatna ribica I, Ubijeni ljudi, Susjed I, Žena IV,Rođakinja izbjeglica III, TV voditeljica, Učenik VI, Profesorica likovnog
  
 
U HKD teatru
E. Albee, Tko se boji Virginije Woolf, režija L. Zappia, uloga Honey;
D. Mamet, Seksualne perverzije, režija R. Raponja, uloga: Deborah Solomon;
R. Harwood, Garderobijer, režija L. Zappia, uloga: Irena;
J. Reza, Razgovori nakon pogreba, režija V. Vrhovnik, uloga: Edith;
S. Stephenson, Pet vrsta tišine, režija L. Zappia, uloga: Janet;
 
FILM
Život sa stricem, režija K. Papić, uloga: Visoka djevojka;
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Književnost (poezija), psihologija, glazba, TAI – CHI
 
  KONTAKT
091 526 3614
 


 
ROBERTO HALLER


ROBERTO HALLER

ROBERTO HALLER, zborovođa i umjetnički voditelj rođen je u Rijeci gdje već od završetka školovanja umjetnički djeluje u prvom redu kao pijanista, a također nastupa na čembalu i orguljama te se bavi i komponiranjem. Završio je klavir na Tršćanskom konzervatoriju u klasi prof. Baldinija, čembalo je usavršavao kod prof. i dirigenta Laurenca Cummingsa, a kompoziciju je učio kod Josipa Kaplana. Već desetak godina je korepetitor solista i zbora HNK I. pl. Zajca, a od nedavno vodi operni zbor. Stalni je član komornih ansambala : «Riječki klavirski duo», «Vox caelestis», «Collegium musicum fluminense» i «Riječki komorni orkestar», s kojima je snimio 4 nosača zvuka i za koje često i sklada dobivajući pritom priznanja i nagrade. Posljednje praizvedeno djelo je «Gloria» (za sole, zbor, orkestar i orgulje) koje je Operni ansambl kazališta izveo s velikom uspjehom u katedrali sv. Vida u lipnju ove godine.Sudjelovao je također u televizijskim emisijama ozbiljne glazbe, a uz brojne nastupe u našoj zemlji i inozemstvu bavi se još i pedagoškim radom predajući klavir u Centro studi di musica classica u Zajednici Talijana u Rijeci.


 
EDUARD ČERNI


EDUARD ČERNI

Rođen 22. 2. 1948. u Zenici

VISINA: 186 cm

PJEVAČKI GLAS: bariton

ZNANJE JEZIKA: njemački i talijanski

 

  ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA

Akademija dramskih umjetnosti u Zagrebu

 

  ULOGE

u Hrvatskoj drami:

F.M.Dostojevski, Selo Stepančikovo, režija B. Jerković, uloga: Obnoskin;

M. Krleža, Galicija, režija V. Vukmirović, uloga: Kadet Horvat;

J.Sterija Popović, Pokondirena tikva, režija D. Mijač, uloga: Vasilije;

S. Radonjić Ras, Na rubu, režija , B. Eraković, uloga: Čovjek s puškom;

I.Petrović Pecija: Pljusak, režija V. Vukmirović, uloga: Nikola;

Nušić, Protekcija, režija R.Zlatan Dorić, uloga:Svetislav;

W. Shakespeare, Život i smrt kralja Johna, režija P.Šarčević, uloga: Artur;

Goldoni, Lepeza ili žventula, režija V. Soldatović, uloga: Coronato;

A.V. Vampilov, Lov na patke, režija V. Vukmirović, uloga: Šajapin;

G.Feydeau, Mačak u veći, režija P. Šarčević, uloga: Dufausset;

Ž. Čingo, Paskvelija, režija Lj. Georgievski, uloga: Vecale Nikodinoski;

M. Držić, Skup, režija V. Vukmirović, uloga: Drijemalo;

O. Wilde, Idealan muž, režija R. Zlatan Dorić, uloga: Viconde de Nanjac;

B. Dimitrijević, Poseta morske tetke tj. tragedija genija, režija Z. Sviben, uloga: Isidor;

W. Shakespeare, Hamlet, režija F. Macedonio, uloga: Leart;

M. Ogrizović, Hasanaginica, režija G. Mirković, uloga: Imotski kadija;

B. Nušić, Dr., režija R. Z. Dorić, uloga: Velimir Pavlović;

G. Stefanovski, HI-FI, režija V. Vukmirović, uloga: Rus;

Nepoznati autor, Ljubovnici, režija Ž. Orešković, uloga: Intrigalo;

M. Ilić, San zimske noći, režija G. Mirković, uloga: Gliša;

A. Christie, Mišolovka, režija N. Urošević, uloga: Giles Ralston;

C. Vermorel, Lenji, Staljin, Trocki, režija R.Z.Dorić, uloga: Trocki;

F. Hadžić, Zmija, režija V. Vukmirović, uloga: Mladi zavodnik;

I. Brešan, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, režija Z. Sviben, uloga: Mušica;

M. Ilić, Valcer poručnika Nidrigena, režija Lj. Georgievski, uloga:Kuiper;

G. Feydeau, Buba u uhu, režija V. Gerić, uloga: Camille;

T. Partljič, Moj tata, socijalistički kulak, režija V. Vukmirović, uloga: Drug iz sreza;

M. Krleža, Gospoda Glembajevi, režija Ž. Orešković, uloga: Alojzije Silberbrandt;

Salon sa slikama obitelji Polić, režija V. Vukmirović, uloga: Vladimir;

J.B.P. Moliére, Tartuffe, režija D. Munitić, uloga: Valere;

V.Štulić, Kate Kapuralica, R. Dorić, uloga: Korčulanin;

R.D.Mac Donald, Sastanak na vrhu, režija N. Eterović, uloga: Vojnik;

R.Šeligo, Slovenska sauna, režija J. Pipan, uloga: Dorn;

D. Gervais, Duhi, režija B. Brezovec, uloga: Jimmy;

G. Büchner, Leonce i Lena, režija R. Vojvodić, uloga: I policajac i I sluga;

M. Krleža, Adam i Eva, režija V. Vukmirović, uloga:Pierrot;

N. V. Gogolj, Revizor, režija V.Taufer, uloga: Dobčinski;

F. Dürrenmatt, Posjet stare dame, režija Lj. Georgievski, uloga: Hofbauer;

W. Shakespeare, Kralj Lear, režija V. Taufer, uloga: Curan;

I. Kušan, Vaudeville, režija V. Vukmirović, uloga: Božo Petrunić;

N. Fabrio – D. Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloga: Jožić Despot;

G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Maričić, uloga: Chamerot;

M. Krleža, s, režija V. Taufer, uloga: Građanin;

M.C.Nerhajev- D. Gašparović, Vuci, režija Ž. Mesarić, uloga: Prebjeg iz Jajca, Pavao Kerečenj, Rainer;

M.C.Nerhajev- D. Gašparović, Spes mea in deo est, režija Ž. Mesarić, uloga: Prebjeg iz Jajca;

Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Ispovjednik;

T. Stoppard, Arkadija, režija L. Zappia, uloga: Jellaby;

T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Don Raffaello;

L. Pirandello, Čovjek, zvijer i krepost, režija I. Kunčević, uloga: Mornar;

M. Krleža, Leda, režija Z. Sviben, uloga: Gospodin;

G. Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Baptistin;

B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Folijant

 

U Operi :

M.Grgić-A.Kabiljo, Jalta, Jalta, uloga: Lari, američki sobar;

I.Tijardović, Mala Floramye, režija M.Štambuk, uloga: Šjor Dane;

A.J. Lerner – F. Loewe, My fair lady, redatelj i koreograf Norman Dixon, uloga: Zoltan Karpaty ;

 

  PREOKUPACIJE I HOBI

Čitanje

 

  KONTAKT

051 513 846


 
SOFIA AHMED


SOFIA AHMED

mezzosopran

Diplomirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Nade Puttar-Gold. Usavršavala se na Hochschule für Musik und darstellende kunst u Beču u klasi u prof. Leopolda Spitzera. Usavršavanje nastavlja kod Stojana Stojanova Gančeva.

Solistica je Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Gostuje u opernim kućama u Hrvatskoj (Rijeka, Osijek), Sloveniji (Ljubljana, Maribor) i Makedoniji (Skoplje).

Nastupala je na više koncerata u Austriji, Italiji i Sloveniji.

Često izvodi suvremenu glazbu (opere suvremenih autora, kao i komorna djela), najčešće praizvedbe. Snimila je više djela suvremenih autora.

Nastupala je uz  Zagrebačku filharmoniju, Simfonijski orkestar HRT-a, Hrvatski komorni orkestar.

Sudjelovala je na uglednim festivalima: Muzički biennale Zagreb, Tribina glazbenog stvaralaštva u Puli, Majske operne večeri u Skoplju, Gostičevi dani i Festival u Grossettu.

Izvela je široki raspon opernih uloga, među kojima su: Abigaille, Sour Angelica, Eboli, Fenena, Rosina, Santuzza...


 
Lary Zappia
Skladatelj, aranžer i producent; glazbom se profesionalno bavi od 1978., djelujući u različitim glazbenim skupinama i pravcima. Autor je više od 150 zabavno-glazbenih skladbi, preko 500 aranžmana i produkcija, te tridesetak glazbi za kazališne predstave. Zahvaljujući svojoj stilskoj raznovrsnosti i širini, uz skladbe za druge izvođače, dosad su mu objavljena i četiri samostalna nosača zvuka, od kojih dva isključivo sa scenskom glazbom. Dobitnik je niza strukovnih, festivalskih i kazališnih nagrada i priznanja. Živi i djeluje u Rijeci.
print Print

 
Sergej Kiselev
Rođen je u Sankt Petersburgu (Rusija) 1960. godine.
Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu 1977., a nakon toga upisao je Akademiju kulture "N.K. Krupskoj" koju završava s najvišim ocjenama 1979. Iste godine upisuje Akademiju teatra, glazbe i kinematografije koju pak završava 1984.
Godine 1990. odlazi na natječaj pjevača u Beč gdje i pobjeđuje.
Godine 1991. pobjeđuje i na natječaju "P. I. Čajkovski" u Sankt Petersburgu.
Godine 1986. zapošljava se u Kazalištu operete u Sankt Petersburgu, a 1990. kao solist u Komornoj filharmoniji te 1992. postaje i solist Smolnog sabora.
Godine 1993. radi kao solist Mariinskoga teatra Kirovski i Teatra opere i baleta "Imini Musorgskog".
Nastupao je i u inozemstvu na koncertima u Japanu, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Italiji, Finskoj i Norveškoj a surađivao je s istaknutim glazbenicima: J. Temirkanovim, V. Georgijevim, M. Rostropovičem, G. Višnjevskim.
Godine 1998. dolazi u Hrvatsku od kada je angažiran u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, ali često biva angažiran i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i Osijeku.
U Rijeci i u drugim gradovima nastupao je u ulogama: Almaviva (Seviljski brijač), Evgenij Onjegin, Nemorino (Ljubavni napitak), Alfredo ( La Traviata), Zinadij Borisovič (Lady Machbeth), Aleksij (Lizinka), Duca di Mantova (Rigoletto).
Nastupa često i na koncertnim podijima: Requiem (Mozart), Petite Messe solennelle (Rossini)...
U rujnu 2000. nastupao je na Milenijskom koncertu pri Ujedinjenim narodima u New Yorku.
Dobitnik je Nagrade "Milan Pihler" za najbolje ostvarenu mušku ulogu u opernom programu HNK Ivana
pl. Zajca u sezonama 2000./2001. i 20001./ 2002. za ulogu Nemorina u operi Ljubavni napitak Gaetana Donizettija
print Print

 
Zdenko Botić


botic.jpgRođen 9. 9. 1946. u Zenici.
VISINA: 175 cm
PJEVAČKI GLAS: tenor
ZNANJE JEZIKA: francuski 
 

 

 

 

 

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Diplomirao na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.
 
PROFESIONALNI ANGAŽMAN
 Početke veže uz Pionirsko pozorište u Zenici, a sudjeluje i u radu Narodnog pozorišta u Zenici. Stalni član Hrvatske drame od 1972.
 
ULOGE
u Hrvatskoj drami:
J. Anouilh, Pokus ili kažnjena ljubav, režija G. Paro i S. Majnarić, uloga: Damiens;
J. B. P. Moliére, Učene žene, režija P. Veček, uloga: Vadius; Bilježnik;
F. Hadžić, Hitler u partizanima, V. Vukmirović, uloga: Mrvica;
D. Gervais, Duhi, režija V. Vukmirović, uloga: Frane;
Z. Kompanjet, Šete bandjere, režija F. Macedonio, uloga: Beamo;
J. M. Simmel, Školski drug, režija A. Štimac, uloga: Gesselseder;
N. Nalješković, Sluškinje, režija V. Vukmirović, uloga: Radonja;
M. Grgić, Džimi odlazi, režija V. Vukmirović, uloga: Džimi;
F. M. Dostojevski, Selo Stepančikovo, režija B. Jerković, uloga: Sergej Aleksandrovič;
M. Krleža, Galicija, režija V. Vukmirović, uloga: zastavnik Šimunić;
I. Siljan, Vragu na putu, režija V. Vukmirović, uloga: Marko;
D. Fo, Ne plaćamo, ne plaćamo!, režija V. Vukmirović, uloge: Brigadir karabinjera, Policijski vodnik, Grobar, Starac;
K. Barker, Pandža, režija P. Šarčević, uloga Noel Biledew;
P. Petrović Pecija, Pljusak, režija V. Vukmirović, uloga: Stojan;
R. Marinković, Glorija, režija V. Vukmirović, uloga: Toni;
B. Nušić, Protekcija, režija R. Z. Dorić, uloga: Mladen Đurić;
W. Shakespeare, Život i smrt kralja Johna, režija P. Šarčević, uloga: Filip Bastard;
V. Vampilov, Lov na patke, režija V. Vukmirović, uloga: Zilov;
G. Feydeau, Mačak u vreći, režija P. Šarčević, uloga: Lenoix de Vouy;
Ž. Čingo, Paskvelija, režija Lj. Georgievski, uloga: Tacko Nastejčin;
M. Držić, Skup, režija V. Vukmirović, uloga: Munuo;
O. Wilde, Idealan muž, režija R. Z. Dorić, uloga Lord Goring;
W. Shakespeare, Hamlet, F. Macedonio, uloga: Hamlet;
M. Ogrizović, Hasanaginica, režija G. Mirković, uloga: Beg Pintorović;
I. Brešan, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, režija Z. Sviben, uloga: Jovan Lasica;
M. Ilić, Valcer poručnika Nidrigena, režija Lj. Georgievski, uloga: Konrad Lipke;
J. Anouilh, Colombe, režija V. Vukmirović, uloga: Julien;
J. P. Kamov, Salon sa slikama obitelji Polić, režija V. Vukmirović, uloga: Alter-ego;
D. Gervais, Duhi, režija B. Brezovac, uloga: Joseph, Sirius / Kaherdina;
I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša donja režija B. Mićunović, uloga: Andre Škunca;
M. Krleža, Adam i Eva, režija M. Međimorec, uloga Čovjek, Adam;
G. Büchner, Leonce i Lena, režija R. Vojvodić, uloga: Svećenik;
M. Matašić, Legenda o svtom Muhli, režija M. Carić, uloga: Tvrtko Trpimirović;
N. V. Gogolj, Revizor, režija V. Taufer, uloga: Stjepan Iljič Uhovjortov;
F. Dürrenmmatt, Posjet stare dame, režija Lj. Georgievski, uloga: Policajac / Učitelj;
J. B. P. Moliére, Tartuffe, režija D. Munitić, uloga: Cleante;
W. Shakespeare, Kralj Lear, režija V. Taufer, uloga: Francuski kralj;
N. Fabrio - D. Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloga: Vjenceslav Despot;
P. Čehov, Višnjik, režija N. Mangano, uloga: Jepihodov;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Sauvarel;
V. Havel, Iskušenje, režija Lj. Georgievski, uloga: Dr. Kotrly;
M. Krleža, Kraljevo, režija V. Taufer, uloga: Građanin;
M. C. Nehajev - D. Gašparović, Vuci, režija Ž. Mesarić, uloga: Jožefić;
T. S. Eliot, Umorstvo u katedrali, režija Z. Sviben, uloga: Drugi napastvovatelj;
J. Nestroy, San o sreći, režija L. Katunarić, uloga: Gazda, Pomada, Nestroy;
W. Shakespeare, Na tri kralja, režija V: Gerić, uloga: Luda Feste;
C. Goldoni, Lukava udovica, režija L. Zappia, uloga: Pantalone dé Bisognosi;
N. Fabrio - I. Boban, Smrt Vronskog, režija I. Boban, uloge: Nikolajič, Srpski pjesnik,
Sveučilišni profesor, Podoficir, Gardist, Čovjek u podrumu;
P. Budak, Klupko, režija Ž. Orešković, uloga: Josina;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Čarobnjak;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Dr. Ljudevit Gaj;
D. Gervais, Duhi, režija M. Carić, Uloga: Gobo;
L. Pirandello, Čovjek, zvijer i krepost, režija I. Kunčević, uloga: Paolino;
M. Krleža, Leda, režija Z. Sviben, uloga: Vitez Oliver Urban;
E. Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S. Banović, uloga: Tardiveau;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Etienne;
C. Goldoni, Oštarica, režija M. Carić, uloga: Antun Svinjarević;
R. Ivšić, Akvarij, režija M. Kovač, uloga: Pukovnik Nik;
J. Ford, Šteta što je kurva, režija N. Kleflin, uloga: Florio;
B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Iny;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Đuka;
F. M. Dostojevski, Zločin i kazna, redatelj T. Janežič, uloga: Porfirij Petrovič, istražni sudac;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac A) 1. sudac, Franjo Josip, Pukovnik Kraus, Poručnik Dub;
Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Pietro Terzy
E. De Filippo, Filumena Marturano, redatelj J. Marković, uloga: Alfredo Amoroso
W. Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloga: Polonije
F. Šovagović, Jazz, redatelj I. Buljan, uloga: Max
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Petar Nikolajevič Sorin
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga: Tunina
G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Mićo Bilopivac
P. Shaffer, Amadeus, redatelj T. Janežič, uloga: Leopold Mozart
N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Tom
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Simo
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Franz Ferdinand Glembay
W. Shakespeare, Othello, redatelj D. De Brea, uloga: Brabanzio
I. Prtenjača, Nedjeljni ručak, redatelj: T. Pavković, uloga: Dinko
W. Shakespeare, Ukroćena goropadnica, redatelj V. Taufer, uloga: Battista
T. Gromača, Crnac, redatelj T. Janežič, uloge: Čardak, Jedan prijatelj, Neprijatelj, Bratić, Čovjek koji je popravljao televizore, Traktorista, Ljubavnik, Drugi ljudi iz grada, Susjed iza zavjese, Stari pijanac, Inspektor,  Rođak general, Susjed IV, „Mali“ iz zemlje u kojoj nema rata, Putnik, Vozač autobusa, Učenik I, Drugi profesor, Pedagog
 
u Operi:
C. Porter, Kiss me Kate, režija L. Katunarić, uloga: Ralph, inspicijent;
J. Straus, Šišmiš, režija I. Krajač, uloga: Frosch, tamničar;
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Američki general
 
OSTALI ANGAŽMANI
HKD teatru - Rijeka:
E. Ionesco, Ćelava pjevačica, režija L. Zappia, uloga: Gospodin Martin;
R. Harwood, Garderobijer, režija L. Zappia, uloga: Garderobijer;
S. Beckett, U očekivanju Godota, režija L. Zappia, uloga: Poco;
 
Otvorena scena BELVEDER - Rijeka:
C. Goldoni, Kafeterija, režija B. Jerković
 
Neformalna grupa - Rijeka:
J. Boko, Kazališni sat, kolektivna režija, uloga: Glumac;
 
TV SERIJE:
Kapelski kresovi, Zagrebačke priče
 
FILM:
Luka, Crvena prašina
Režira nekoliko predstava u PIONIRSKOM KAZALIŠTU Rijeka (Zeko, zriko i janje, Pozdravi nekog, Dva vedra vode)
Direktor Pionirskog kazališta u Rijeci od 1982. - 85.

NAGRADE
1976. Nagrada Večernjeg lista za najpopularnijeg glumca godine
2001. Nagrada Fabijan Šovagović na 8. FESTIVALU GLUMCA za najbolje glumačko ostvarenje za ulogu Antuna Svinjarevića u predstavi Carla Goldonija Oštarica
2003. Godišnja Nagrada grada Rijeke za izuzetna glumačka ostvarenja u predstavama Akvarij i Zločin i kazna
2003. Nagrada "Raniero Brumini" za najbolju mušku dramsku ulogu HNK Ivana pl. Zajca u sezoni 2002./2003. za ulogu istražitelja Porfirija Petroviča u predstavi Zločin i kazna F. M. Dostojevskog, te za ulogu Đuke u predstavi Komšiluk naglavačke Nine Nuić
2003. Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju dramsku sporednu mušku ulogu za ulogu Đuke u predstavi Komšiluk naglavačke N. Nuić

PREOKUPACIJE I HOBI
Voli patiti

KONTAKT
GSM: 091 5922547

print Print

 
Ozren Prohić
prohić.jpgRođen je 1968. u Zagrebu gdje je završio Klasičnu gimnaziju, diplomirao režiju na Akademiji dramske umjetnosti te kroatistiku na Filozofskom fakultetu na kojem je i magistrirao.
Režirao je u gotovo svim kazalištima u Hrvatskoj, te u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Posebno mjesto zauzimaju njegove autorske adaptacije i dramatizacije te režije djela: Na rubu pameti M. Krleže, Proces F. Kafke, Kako je izdan Isus I. A. Nenadića, Predsjednice W. Schwaba, Posljednji ljetni cvijet L. Paljetka, Braća Karamazovi F. M. Dostojevskog, Dum Marinovi sni M. Držića, Nathan Mudri G. E. Lessinga i Ptičice F. Šovagovića.
Od glazbeno-scenskih djela valja izdvojiti njegove režije: Turčin u Italiji G. Rossinija, Rigoletto i Attila G. Verdija, Orfej u podzemlju G. Offenbacha (sve u produkciji HNK Split), Figarov pir W. A. Mozarta te Cavalleria rusticana P. Mascagnija i Gianni Schicchi G. Puccinija u produkciji riječkog HNK-a za koje je dobio i Nagradu hrvatskog glumišta.
Stalno je zaposlen na Odjelu za kazališnu režiju Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.
print Print

 
DAVOR JUREŠKO

   
 

 

 

 

 

 

 


 

 

Rođen 24. 9. 1957. Neviđane
VISINA: 180 cm
PJEVAČKI GLAS: bariton

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Prve glumačke korake ostvaruje u Banja Luci 1979., gdje je u angažmanu sedam mjeseci, a nakon toga dolazi u stalni angažman u Rijeku u ansambl Hrvatske drame gdje je i danas. 
  
ULOGE
u Hrvatskoj drami:
M. Držić, Skup, redatelj V. Vukmirović, uloga: Oblizalo;
O.Wilde, Idealan muž, režija R.Z. Dorić, uloga: Mason;
F. Hadžić, Političko vjenčanje, redatelj V.Vukmirović, uloga: Kiki ;
B. Dimitrijević, Poseta morske tetke ili tragedija genija, redatelj Z. Sviben, uloga: Dete;
S. Shepard, Pokopano dijete, redatelj V. Vukmirović, uloga: Vince;
B. Nušić, Dr., redatelj R. Z. Dorić, uloga: Milorad;
W. Shakespeare, Hamlet, redatelj F. Macedonio, uloga: Rosencrautz;
F. Hadžić, Zmija, redatelj V. Vukmirović, uloga: Sin druga Mudroša;
I. Brešan, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, redatelj Z. Sviben, uloga: Prvi grobar;
Ljubovnici, režija Ž. Orešković, uloga: Fabricio Pisoglavić;
M. Ilić, San zimske noći, redatelj G. Mirković, uloga: Srećko ;
G. Stefanovski, HI-FI, režija V. Vukmirović, uloga: Matej;
C. Vermorel, Lenjin, Staljin, Trocki, redatelj R: Dorić, uloga: Aleksej Kolesov;
J.B.P.Moliére, Tartuffe, redatelj D. Munitić, uloga: Dannis;
G. Feydeau, Buba u uhu, redatelj V. Gerić, uloga: Etienne;
M. Ilić, Valcer poručnika Nidrigena, redatelj Lj. Georgievski, uloga: Sebastijan;
T. Partljič, Moj tata, socijalistički kulak, redatelj V. Vukmirović, uloga: Edo;
S. Kokovkin, Balerina, redatelj M. Kurić, uloga: Rostik ;
M. Krleža, Gospoda Glembajevi, redatelj Ž. Orešković, uloga: Ulanski;
V. Štulić, Kate Kapuralica, redatelj R. Dorić, uloga: Luko;
J. Anouilh, Colombe, redatelj V. Vukmirović, uloga: Arnaud;
R. Šeligo, Slovenska sauna, redatelj J. Pipan, uloga: Muto;
S. Šnajder, Dumanske tišine, redatelj Z. Sviben, uloga: Dživo;
D. Gervais, Duhi, redatelj B. Brezovec, uloga: Vaska;
G. BÜCHNER, Leonce i Lena, redatelj R. Vojvodić, uloga: Leonce;
N.V. Gogolj, Revizor, redatelj V. Taufer, uloga: Sluga;
M. Matišić, Legenda o svetom Muhli, redatelj M. Carić, uloga: Ferdinand Krvopija;
W. Shakespeare, Kralj Lear, redatelj V. Taufer, uloga: Edgar;
N. Fabrio-D. Gašparović, Vježbanje života, redatelj G. Paro, uloga: Jakov Despot;
A. P. Čehov, Višnjik, redatelj N. Mangano, uloga: Jaša;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, redatelj R. Marčić, uloga: Corignon;
M. Krleža, Kraljevo, redatelj V. Taufer, uloga: Građanin;
M.C.Nehajev-D.Gašparović, Vuci, redatelj Ž. Mesarić, uloga: Knez Krsto Frankopan;
T.S.Eliot, Umorstvo u katedrali, redatelj Z. Sviben, uloga: Treći vitez;
D. Gašparović, Život za rafineriju, redatelj V. Vukmirović, uloga: Etienne;
Nepoz. franc. pisac, Meštar Pathelin, redatelj Z. Bourek, uloga: Suknar;
F. Vodarić, Muka  - Passio, redatelj R. Marčić, uloga: Centurion;
C. Porter, Kiss me Kate, redatelj L. Katunarić, uloga: Tex;
W. Shakespeare, Na tri kralja, redatelj V. Gerić, uloga: Antonio;
C. Goldoni, Lukava udovica, redatelj L. Zappia, uloga: Harlekin;
N.Fabrio-I.Boban, Smrt Vronskog, redatelj I. Boban, uloga: Petricki;
M.C.Nehajev-D.Gašparović, Spes mea in deo est, redatelj Ž. Mesarić, uloga: Knez Krsto Frankopan;
P. Budak, Klupko, redatelj Ž. Orešković, uloga: Mijat;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Oskar;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Dr. Ante Kuzmanić;
D.Gervais, Duhi, režija M. Carić, uloga: Nadalo;
L. Pirandello, Čovijek, zvijer i krepost, režija I. Kunčević, uloga: Kapetan Perella;
L. Kaštelan, Posljednja karika, režija N. Delmestre, uloga: Bakin muž;
M. Krleža, Leda, režija Z. Sviben, uloga: Aurel;
E. Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S. Banović, uloga: Beauperthuis;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Camille Chandebise;
I. Vidić, Velika Tilda, režija N. Delmestre, uloga: Načelnik;
C. Goldoni, Oštarica, režija M. Carić, uloga: Kapetan Lujo Bona;
P. Calderón, Život je san, režija Z. Sviben, uloga : Clarin;
R. Ivšić, Akvarij, režija M. Kovač, uloga: Vodnik;
J.Ford, Šteta što je kurva, režija N. Kleflin, uloga: Donado;
A.B. Ruzzante, Muškardin, režija D. Mojaš, uloga: Ruzante;
B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Gal;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Stari;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloga: Josef Švejk
Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Paolo Scarpa
F. Šovagović, Jazz, redatelj I. Buljan, uloga: Tonči
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga:  Poštar
G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Vlado Piplić
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Puba
W. Shakespeare, Ukroćena goropadnica, redatelj V. Taufer, uloga: Krsta Lisac
 
U Operi :
M.Grgić-A.Kabiljo, Jalta, Jalta, uloga: Američki general;
I.Tijardović, Mala Floramye, režija M.Štambuk, uloga: Saveznički oficir;
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Samuel 
  
  
OSTALI ANGAŽMANI
HKD teatar Rijeka:
R. Marinković, Glorija, redatelj L. Zappia, uloga: Don Florijo
I.Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, redatelj L. Zappia, uloga: Bukara
 
Dvije sezone 1987/88 i 1988/89 je u angažmanu u Dubrovniku gdje ostvaruje uloge:
D. Kovačević, Klaustrofobična komedija, u režiji Z. Svibena, uloga: pjesnik Teo;
Pinter, Lift za kuhinju, redatelj M.Carić, uloga: Ben;
G.Feydeau Tri jednočinke, redatelj Ž. Mesarić, uloge: Babica, Žena koju boli zub;
Otvaranje ljetnih igara u Dubrovniku 1988.
Hrvatski preporod, redatelj Ž. Mesarić, uloga: S. Vraz;
Agamemnon, redatelj M.Carić, uloga: Glasnik
 
Zadarsko ljeto 1995/96/97
A.Ruzzante, Muškardin, režija M. Sršen, uloga: Muškardin;
C. Goldoni, Caffeterija, režija Z. Mužić, uloga: Grof ;
 
Kotor Art, Budva fest 1987.
W. Shakespeare, Magbeht, režija Z. Sviben, uloga: Ross , Lenox i Donald Beid;
 
Snima filmove i serije:
Ucjena, redatelj V. Fulgozzi, uloga: Mladi milicioner;
Preko Učke, redatelj V. Fulgozzi, uloga: Ivo;
Crveni i crni, redatelj M. Mikuljan, uloga:Sicilijanac;
Talijanska serija Garibaldi, uloga: Agent;
Američka serija, Pijesak vremena, uloga: Vođa bande;
Istarski konzul, režija D. Volarić, uloga: Sluga;
Luka, režija T. Radić, uloga: Kamiondžija;
Transantlantik, režija M. Juran, uloga: Barmen;
Slovenski film
Sve je pod kontrolom, režija M. Pevec, uloga: vodnik Hadžibegić;
Karmen, redatelj M. Pevec, uloga : Portir;
Serafin, svjetioničarev sin, režija V. Ruić, uloga: Kozlović;
 
  NAGRADE
1993. Marulićevi dani u Splitu, nagrada za najbolju mušku ulogu u predstavi M.C.Nehajev – D.Gašparović Vuci za ulogu Kneza Krste Frankopana;
2002. Nagrada "Raniero Brumini" za najbolje ostvarenu mušku ulogu u riječkom dramskom programu u sezoni 2001./ 2002. za ulogu kmeta Ruzantea u predstavi Muškardin A. B. Ruzzantea
2003. Marulićevi dani u Splitu - Marul za najbolju mušku epizodnu ulogu za ulogu Don Florija u Gloriji R. Marinkovića u produkciji riječkog HKD teatra 
  

PREOKUPACIJE I HOBI
Kulinarstvo
 
  KONTAKT
051 344 010
091 760 57 96 
 


 
Dino Mustafić
Rođen 1969. u Sarajevu. Diplomirao je na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Režija i Filozofskom fakultetu u Sarajevu, odsjek Opća književnost i bibliotekarstvo.
U kazalištu je režirao predstave po tekstovima Sartrea, Ionesca, Mrožeka, Molièrea, Serreau, Koltesa, Shakespearea, Wildera, Schwaba, Dorfmana, Gardnera, Dee Loher, Nicka Wooda, Glowackog, Villquista, Bojčeva, Martina McDonagha. Premijerno mu je izvedena opera “Cavalleria rusticana“, kao i opereta “Europa” Nigela Osborna.
Predstave su mu izvođene u svim bosanskohercegovačkim kazališnim centrima, na ex-jugoslavenskim prostorima i festivalima, u Njemačkoj, Egiptu i Italiji.
Predstave “Pukovnik Ptica” i “Četvrta sestra” nagrađene su prestižnom nagradom “Ključ tmača” kao najbolje bosanskohercegovačke predstave, kao i predstava “Helverova noć” koja je višestruko nagrađena i na festivalima u Kairu, Rijeci, Prištini i na MESS-u. Najnagrađivanija je predstava u povijesti Kamernog teatra 55.
Snimio je i prvi igrani film “Remake” po scenariju Zlatka Topčića. Svjetska premijera održana je na Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu 2003., i izabran je među najboljih pet. Nakon toga,  prikazan je na preko trideset filmskih festivala u svijetu, od kojih se posebno izdavajaju Montreal, Karlovy Vary, Istanbul, Pariz, Rim, München (nagrađen special mention One Future Award), San Francisco (nagrade za najbolji debitantski film i najbolje glumačko ostvarenje).
Dino Mustafić je direktor Međunarodnog kazališnog festivala MESS u Sarajevu.
print Print

 
Ivan Leo Lemo
Ivan Leo Lemo
Rođen u Splitu. Diplomirao kazališnu režiju i radiofoniju s dekanovom nagradom na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Trenutno student poslijediplomskih kulturalnih studija na Filozofskom faultetu u Zagrebu.
Nakon “Krila žudnje” P. Handkea, svoje prve predstave, na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1997., u HNK u Splitu režira naslove: “Bijelo” D. Mihanovića, “Marlene Dietrich”( I.L. Lemo, V. Broz, A. Tonković), “Plinska boca”( I.L. Lemo, V. Broz, A. Tonković), “Mala Floramye”, I. Tijardovića i “Poslije kiše” S. Belbela; u Gradskom kazalištu mladih u Splitu: “Maskerata” M. Krleže, “Plave ovce” O. Sviličića i “Carevo novo ruho” (A. Tonković Dolenčiċ po H. C. Andersenu); u zagrebačkom DK Gavella: “Paraziti” M. von Mayenburga i “Opasne veze” C. Hamptona, u Hrvatskoj kazališnoj kući Zadar: “Hollywood” A. Tonković Dolenčić, “Tko se boji Virginije Woolf” E. Albeeja i  “Priče iz 1001 noći”( I. L. Lemo po motivima arapskih priča); u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku: “Teštamenat”, V. Kljakovića i “Mali princ” A. de Saint Expéryja; u Teatru &TD Zagreb: “Trainspotting” I. Welsha i “Alice” (po motivima) L. Carrolla; u HNK u Osijeku:  “Kurve” F. Šehovića i “Traviatu” G. Verdija; u HNK u Zagrebu “Gola Europa” M. Valenta, u Kazalištu Žar ptica Zagreb “Ezop cabaret” A. Tonković Dolenčić, u Teataru Rugantino, Zagreb “Sex za početnike” grupe autora, dok “Give me a break!” Plesnog studija “Liberdance” potpisuje kao koredatelj s R. Pavlićem. Režirao je i izvan Hrvatske:  “Faust” J. W.Goetha kao koredatelj s koreografom H. Musialom (Weimar, Njemačka), “Važno je zvati se Ernest” O. Wildea (Naroden teatar, Štip, Makedonija), “Tramvaj zvani žudnja” T. Williamsa (Narodno pozorište Subotica).Ovo mu je prva suradnja s riječkim HNK Ivana pl. Zajca.
Živi u Zagrebu. Inspiraciju pronalazi u Vedama.
print Print

 
Dalibor Laginja
Rođen 4. 4. 1954. u Rijeci. Djetinjstvo provodi u  Kastavštini (Halubje).
Od 1981. do 1986. studira na Accademia di belle arti u Veneciji. Diplomirao slikarstvo u klasi jednog od najvećih talijanskih suvremenih slikara Emilia Vedove. U tom razdoblju svira gitaru u venecijanskoj alter-rock grupi "Death in Venice", s kojima snima dva vinila: "Death in Venice" i "Paroxismos".
Godine 1986. vraća se u Rijeku gdje aktivno slika i izlaže na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Kraće razdoblje pridružuje se prijatelju, kiparu Mirku Zrinšćaku u njegovu projektu Rex Solia. Zajedno izlažu u Rijeci i Ljubljani.
Godine 1988. počinje se profesionalno baviti kazališnom scenografijom, surađuje sa slovenskim redateljem Vitom Tauferom s kojim realizira desetak projekata u slovenskim i hrvatskim kazalištima.  Autor je oko 150 kazališnih scenografija na području bivše Jugoslavije. Surađuje s mnogim redateljima (Taufer, Magelli, Dolenčić, Prohić, Delmestre, Kunčević, Zappia, Jelčić, Frljić, Sviben, Brešan.....), kostimografima ( Dedijer, Škomrlj,  Sušac, Stupica, Dekanić, Zigman...), koreografima (Zurovac, Kovač, Farič, Šimunić, Abramović...).
Prisutan je na mnogim nacionalnim i internacionalnim festivalima na kojima dobiva niz prestižmih nagrada za svoj rad. Autor je većeg broja scenografija nevezanih za kazalište (glazbeni festivali , muzejski postavi...).
Od 1995. započinje suradnju s dizajnerom rasvjete Denijem Šesnićem s kojim potpisuje niz projekata. Zajedno osnivaju glazbenu grupu "Molto Cortese" i snimaju istoimeni nosač zvuka.
 U suradnji s povjesničarkom umjetnosti Natašom Šegota Lah realizira monografiju (izdavačka kuća Adamić Rijeka).
Godine 2112. započinje suradnju s umjetničkom radionicom Petikat (Habjan, Žeželj, Đukež) s kojima osniva galeriju "Skale do sunca" u malom mjestu Stara Novalja na otoku Pagu.
Zaposlen je kao scenograf u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Član je ULUPUH-a i HDLU-a u Rijeci.
print Print

 
Alan Bjelinski
Rođen je u Zagrebu 1964. u obitelji istaknutih hrvatskih glazbenika. Diplomirao je dirigiranje kod prof. Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Poslijediplomski studij završio je u klasi maestra Pavla Dešpalja u Zagrebu. Kao stipendist Fonda za usavršavanje mladih dirigenata "Lovro Matačić", školovao se u Salzburgu na Mozarteumu kod Michaela Gielena. Dirigirao je Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom i zborom Hrvatske radiotelevizije, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom BYU (Utah,SAD), Udinskim filharmonijskim orkestrom. Bio je zaposlen kao stalni dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a. Aktivan je kao skladatelj komorne glazbe, te glazbe za film, kazalište, video i TV.
print Print

 
Denis Brižić


brizic.jpgRođen 24. 5. 1961. u Rijeci.
VISINA: 178 cm
PJEVAČKI GLAS: tenor
ZNANJE JEZIKA: engleski 
  
 

 

 

 


ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA

Diplomirao glumu na Akademiji dramske umjetnosti Zagreb, dislocirani studij Rijeka, 1990.
 
  PROFESIONALNI ANGAŽMAN
Stalni član Hrvatske drame od 1990.
 
  ULOGE
u Hrvatskoj drami:
N. V. Gogolj, Revizor, režija V. Taufer, uloga: Miška;
M. Matišić, Legenda o svetom Muhli, režija M. Carić, uloga: Mutimir Krvopija;
F. Dürrenmmatt, Posjet stare dame, režija Lj. Georgievski, uloga: Roby;
W. Shakespeare, Kralj Lear, režija V. Taufer, uloga: Mahu;
I. Kušan, Vaudeville, režija V. Vukmirović, uloga: Ljudevit;
N. Fabrio - D.Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloge: Miroslav Krleža, Carlo Waluschnigg, Ugo Ossoinack;
A. P. Čehov, Višnjik, režija N. Mangano, uloga: Prolaznik;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Smetlar;
V. Havel, Iskušenje, režija Lj. Georgievski, uloga: Tajnik;
M. Krleža, Kraljevo, režija V. Taufer, uloga: Štijef;
M. C. Nehajev - D. Gašparović, Vuci, režija Ž. Mesarić, uloga: Vig, Fratar, Pop Ivan;
T. S. Eliot, Umorstvo u katedrali, režija Z. Sviben, uloga: Treći svećenik katedrale;
M. Grgić, Mali trg, režija I. Kunčević, uloga: Jura;
M. Grgić, Božo, Božena, režija R. Marčić, uloga: Marko;
D. Gašparović, Milutun Barač -Život za rafineriju, režija V. Vukmirović, uloga: Wagenmann;
F. Arabal, Piknik na bojišnici, režija Ž. Mesarić, uloga: Zapo;
F. Vodarić, Muka – Passio, režija R. Marčić, uloga: Šimun Gubavi, Speciar;
W. Shakespeare, Na tri kralja, režija V. Gerić, uloga: Fabijan;
C. Goldoni, Lukava udovica, režija L. Zappia, uloga: Monsieur le Bleau;
N. Fabrio - I. Boban, Smrt Vronskog, režija I. Boban, uloge: Koznišev, Otac, Gardist, Čovjek u podrumu, Hendikepirani;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Havlitschek;
T. Stoppard, Arkadija, režija L. Zappia, uloga: Valentine Coverly;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Špiro Dimitrović Kotaranin;
D. Lukić, Plastične kamelije, režija N. Delmestre, uloga: Marko;
D. Gervais, Duhi, režija M. Carić, uloga: Susjeda;
L. Pirandello, Čovijek, zvijer i krepost, režija I. Kunčević, uloga: Apotekar Toto;
R. Marinković, Glorija, režija Lj. Georgievski, uloga: Don Florijo;
E. Labiche, Slamnati talijanski šešir, režija S. Banović, uloga: Bobin;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Victor / Poche;
C. Goldoni, Oštarica, režija M. Carić, uloga: Manjak;
Čitajte Kamova, režija Katja Šimunić, uloga: Čitatelj / Brat;
N. V. Gogolj, Ženidba, režija J. Lorenci, uloga: Palenta;
J. Ford, Šteta što je kurva, režija N. Kleflin, uloga: Berggetto;
B. Vujčić, Asfòdel, režija J. Novljaković, uloga: Ivan;
N. Nuić, Komšiluk naglavačke, redatelj S. Anočić, uloga: Sike;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumac C) 1. stražar, Ministar propagande, Pepek Hop, Vodička
Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Andrija Belinić
W. Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloge: Guiledenstern, Osric
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Semjon Semjonovič Medvedenko
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga:  Doktor
J. Cartwright, Uspon i pad Malog Glasa, redateljica M. Koležnik, uloga: Gospodin Boo
N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Doktor
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Skomrak
Anonimus iz 17. st., Lukrecija o'bimo rekli Požeruh, redatelj J. Marković, uloga: Antonio
W. Shakespeare, Othello, redatelj D. De Brea, uloga: Lodovico
W. Shakespeare, Ukroćena goropadnica, redatelj V. Taufer, uloga: Gremio
  
 
u Talijanskoj drami:
G. Carbone, Regine, redatelj N. Mangano, uloga: Gustavo
Ruzante, La Vaccaria, redatelj G. de Bosio, uloga: Mercante
 
u Operi:
I. pl Zajc, Momci na brod, režija S. Jamnicky, uloga: Meštar Fabijan;
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Lari, američki sobar
 
u Baletu:
L. Minkus, Don Quijote, redatelj V. Miklin, uloga: Lorenzo;


  OSTALI ANGAŽMANI

HKD teatar - Rijeka:
U očekivanju Godota
R.Marinković, Glorija, Redatelj L. Zappia, uloga: Toma
I. Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, redatelj L. Zappia, uloga: Mačak
T. Williams, Mačka na vrućem limenom krovu, redatelj L. Zappia, uloga: Gooper     

 
 
Scena Kazališne akademije ARKA
P. Shafer, Javno oko, režija V. Vrhovnik, uloga: Detektiv;
 
GRADSKO KAZALIŠTE LUTAKA – Rijeka:
Mačak u čizmama,
Pinocchio
 
LA COLLINA - Trieste:
 
ACCADEMIA DELLA FOLIA - Rimini:
 
HRVATSKA KAZALIŠNA KUĆA - Zadar (Zadarsko kulturno ljeto):
C. Goldoni, Caffeterija, režija Z. Mužić
 
JAK - Lošinj:
F.Vodarić, Muka, režija R. Marčić, uloga: Š.Gubavi/ Speciar;
 
FILM:
Dejan Aćimović, Je l’ jasno, prijatelju, uloga Zatvorenika.
 
  NAGRADE
1994. Dobitnik je nagrade na Festivalu glumaca u Vinkovcima za glumačku kreaciju u predstavi Pinocchio C. Collodija – M. Lupi
1996. Nagrada Veljko Maričić za najbolju epizodnu ulogu (Lucky u Beckettovu U očekivanju Godota) na Hrvatskom festivalu malih scena u Rijeci.
 
  PREOKUPACIJE I HOBI
Vrtlarstvo
 
  KONTAKT
GSM: 091 5694150

print Print

 
MIRELLA TOIĆ
toic-mirella.jpgMirella Toić je umjetnica s međunarodnom reputacijom. Za njom je niz sjajno realiziranih scenskih likova, brojni koncerti, nagrade i uspješan pedagoški rad.
Rođena je u Rijeci 1953. godine. Solo pjevanje učila je kod istaknute umjetnice Carmen Vilović, da bi potom diplomirala na Akademiji za glasbo u Ljubljani, u klasi prof. Ondine Otto-Klasinc. Zvanje magistra solo pjevanja, stekla je na Univerzitetu muzičkih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Biserke Cvejić, a potom se usavršavala u Beču u klasi prof. Olivere Miljaković, te na majstorskim tečajevima pri UNESCO-u (ITI) u Amsterdamu, kao i u klasi prof. Criste Ludwig u Austriji.
Ulogom Giorgette u Puccinijevpj operi "II Tabarro", debitirala je na sceni Mariborske opere 1977. godine, iste godine dobiva treću nagradu na Međunarodnom natjecanju mladih opernih pjevača u Puli (predsjednica žirija Giulietta Simionatto), te postaje solisticom mariborske Opere, gdje nastupa u ulogama Tosce, Michaele ("Carmen") i Grofice ("Figarov pir"). Već sljedeće godine, u Ateni, osvaja srebernu medalju na Međunarodnom natjecanju mladih opemih pjevača Maria Callas (predsjednik žirija Titto Gobi), slijede Plaketa za mlade operne nade na skopskim Majskim svečanostima, prva nagrada na natjecanju "Opera i belcanto" međunarodnog žirija TV Belgije (Oostende, 1980.), te nagrada na osječkom Analu opere i baleta, za izvedbu Fiordiligi ("Cosi fan tutte", 1981.).
U angažman opernih kuća njemačkih kazališta Vereinghte Städtische Bühnen Krefeld und Mönchengladbach stupa 1985. godine i ostaje do 1988., kada postaje solistica i prvakinja opere HNK Ivana pl. Zajca, u rodnoj Rijeci gdje djeluje i danas.
Tijekom karijere ostvarila je najveći broj uloga u Verdijevim operama - Leonora u "Trubaduru", Leonora u "Moći sudbine", Amelia u "Krabuljnom plesu", Amelia u "Simone Boccanegra", Traviata, Aida, Giseida u "Lombardijicima", Desdemona u "Othelu",Elizabeta u "Don Carlosu" ; zatim Puccinijeve heroine - Tosca, Mimi u "La Boheme", Liu u "Turandot", Cio-Cio-San u "Madamme Butterfly"; u Mozartovim operama bila je grofica, Fiordiligi, Donna Anna; u Rossinijevom "Mojsiju" pjevala je Sinaide, bila je Bellinijeva Norma, Offenbachova Giulietta u "Hoffinanovim pričama", Santuzza u Mascagnijevoj "Cavalleriji rusticani" a posebno je zapažena u tumačenju likova domaće opeme literature - Eva, Jelena, Margita i Amelia u operama Ivana pl. Zajca, Marija u Brkanovićevom "Zlatu Zadra", Sunčanica kod Papandopula, Inmerganda u "Porinu" Lisinskog. Bila je i Parasija u Korsakowa, Rosalinda u Straussa, Marica u "Prodanoj nevjesti" Smetane, a pored velikih opemih rola pridodan je niz koncerata u zemlji i inozemstvu. Bila je solistica pri izvedbama Bachova Magnificata, Beethovenove Devete simfonije, Handelova "Mesije", Mahlerove Druge simfonije, Verdijeva Requiema i Papandopulove Hrvatske mise. Nastupala je na ljetnim festivalima u Dubrovniku, Splitu, Opatiji, Rijeci, Puli, Krku, Zagrebu i Sofiji.
Pri izdavačkoj kući ORFEJ, snimila je nosač zvuka s opernim arijama i duetima s prvakom splitske Opere Ratomirom Kliškićem.
Uz aktivnu solističku karijeru, Mirella Toić se posljednjih devet godina bavi i pedagoškim radom. Bila je docent solo pjevanja na Pazinskom kolegiju, profesor solo pjevanja na Glazbenoj školi Ivana Matečića Ronjgova u Rijeci, a utemeljila je i Opemi studio kojim predstavlja javnosti mlade operne pjevače.
Mirella Toić dobitnica je Nagrade grada Rijeke 1992. godine, Nagrade Milka Tmina (1992.) i Nagrade hrvatskog glumišta (1996.) za lik Norme u istoimenoj Bellinijevpj operi. Godine 1996. primila je Odlikovanje za zasluge u kulturi, red Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Upravo je primila i prestižnu, godišnju nagradu "Vladimir Nazor" za ulogu Elizabete u Verdijevu "Don Carlosu" i ulogu Amelije u "Krabuljnom plesu", a obje uloge ostvarene su u godini Verdijeve obljetnice u riječkoj Operi. Članica je udruženja glazbenih umjetnika Hrvatske od 1979. godine.
print Print

 
Olga Kaminska

 
Olga Kaminska 
                
Rodena  u gradu Ternopilj (Ukraina). Diplomirala  na Glazbenoj akademiji P.I.Čajkovskog u Kyjivu i to solo pjevanje i glazbenu režiju.Nakon diplomiranja radila  u Akademskom teatru Operete u Kyjivu(Ukraine), gdje  tumaćila preko dvadeset glavnih uloga u klasičnom operetnom  repertoaru.Ukrajinska televizija producirala je dva glazbena filma „Pjeva Olga  Kaminska“ i „U ritmu valcera“. Ima velik broj zapisa na ukrajinskim radijima. Osim   radu u  kazalištu operete(g. Kyiv), radila  u koncertnoj agenciji „Ukrkoncert“ i „Kyivkoncert“ ...predavala pjevanje u Universitetu Kulture.      
Često gostovala diljem Ukrajine ali i u inozemstvu u Rusiji,Poljskoj,Mongoliji,Bugarskoj,Francuskoj,Njemačkoj,Sloveniji,Jugoslavije,Kanadi,SAD-u i drugdje, i to s programima operne,operetne,narodne i popularne glazbe.
Godine 1994 sudjelovala na Festivalu operete u Pollenzi(Italija),gdje osvojila nagradu “Pollenza 25 Stagione operettistica”za ulogu Ganne Glavari u Leharovoj “Veseloj udovici”.
Predsednik Ukrajine dodjelio Olge Kaminskoj  posebnu Nagradu za njezin  dotadašnji umjetnićki rad i tom prigodom stekla  visoki status “Narodne umjetnice Ukrajine”.  Na poziv Hrvatskog narodnog kazalista Ivana pl.Zajca Rijeka od 2001 godine angazirana  u Operi Kazalista u svojstvu operne solistice, a od mjesaca veljace 2007  u radnom odnosu  na poslovima Prvakinje Opere. U HNK Ivana pl.Zajca Rijeka izvodila  niz uloga kako u opernim tako i u operetnim predstavama:
Rozalinda u Strausovom “Sismisu”-2001
Amelija u Verdijevom “Krabuljnom plesu”-2002,2004
Violetta u Verdijevoj ”La Traviatta”-2003(rezija Aldo Masella)
Abigaila u Verdijevom ”Nabucco”-2003,2005- “Nabucco” (u Rijeci i u Sarajevo, Mostaru)
Micaela u Bizetovoj”Carmen”-2004
Leonora u Verdijevom “Il Travatore” -2005
Fiordiligi u “Cosi fan tutte” W.A.Mozart -2005
Godine 2005- “9 Simfonija” Bethovena-2005 (Tvornica Torpedo, Rijecka Filharmonia)
Godine 2006. dobila  nagradu “Stefanija Lenkovic”za najbolje ostvarenu interpretaciju u ulozi Gioconda”u istoimenoj operi A.Ponchiellija
Godine 2006-K. Orf “Carmina  burana”( Torpedo,Rijecki ljetne noci2006)
Godine 2007 –Tosca u Puccinjevoj “Tosca”
Godine 2008-Lady Macbet u Verdijevom “Macbethu”
Godine 2008,2009 -“ Tosca” Puccini na 3 lokacije
Godine 2008 - “Reqiem” G. Verdi
Godine 2009-“La Traviata” –nova režija
Godine 2010- “9 Simfonija” Bethovena-Riva,Rijecki Ljetne noci 2010)
Godine 2011- “La foza del Destino” G. Verdi
Godine 2011- “Pagliacci” Leoncavallo
Godine 2011- opereta “Parizki zivot “ J. Offenbaha
Godine 2012 - opera G. Puccini “Manon Lescaut”
2 opere hrvatskoga skladatelja Ivana pl. Zajca -“Zlatka’(2002,uloga Mare) i  “Nikola Zrinskij”(2005,uloga Eve)
Godine 2013 – O-FEST-2013 (Festival opere,operete I mjuzikla), Kyiv(Ukraine)
Godine 2013 – 14 Festival Zlatni Lav (Umag, Croatia)
2010. g.- Presjednica Ukrajinskog Kulturno-prosvjetog društva “Dnjipro”-Rijeka ( sudjelovala  kao pjevaćica I režiser, organizirala koncerte ukrajinskoj glazbe u Rijeci-“Ne Zaboravi”(2010), “Riječi ljubavi””(2011, “Glazbeni oberih”(2012), i concert u Umagu (2013).  
 
print Print

 
Olivera Baljak


olivera-baljak.jpg
Rođena u Rijeci 18. 1.1956.
VISINA: 165 cm
PJEVAČKI GLAS: alt mezzo
ZNANJE JEZIKA: služi se talijanskim i engleskim 
  
 

 

 

 

 

ŠKOLOVANJE I USAVRŠAVANJA
Nakon srednjoškolskog obrazovanja za fizioterapeuta, završava tri godine na riječkom Pravnom fakultetu, jednu godinu na dislociranom studiju zagrebačke Akademije za dramske umjetnosti i dvije godine školuje glas za solo pjevanje na lovranskoj Glazbenoj akademiji Ino Mirković.
 
PROFESIONALNI ANGAŽMAN
Stalna članica Hrvatske drame od 1980. 

ULOGE

u Hrvatskoj drami:
Ž. Čingo, Paskvelija, režija Lj. Georgievski, uloga: Arna Stojanoska;
M. Držić, Skup, režija V. Vukmirović, uloga: Adrijana;
B. Dimitrijević, Poseta morske tetke tj. tragedija genija, režija Z. Sviben, uloga: Marija;
W. Shakespeare, Hamlet, režija F. Macedonio, uloga: Glumica;
M. Ogrizović, Hasanaginica, režija G. Mirković, uloga: Robinjica;
Ö. von Horváth, Don Juan se vraća iz rata, režija V. Vukmirović, uloga: Mlađa kćer;
B. Nušić, Dr., režija R. Z. Dorić, uloga: Marica;
M. Ilić, San zimske noći, režija G. Mirković, uloga: Ruža;
G. Stefanovski, HI-FI, režija V. Vukmirović, uloga: Mira;
I. Brešan, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, režija Z. Sviben, uloga: Cica;
J. B. P. Moliére, Tartuffe, režija D. Munitić, uloga: Marianne;
J. Genet, Sluškinje, režija V. Perković, uloga: Claire;
G. Feydeau, Buba u uhu, režija V. Gerić, uloga: Eugenie;
M. Ilić, Valcer poručnika Nidrigena, režija Lj. Georgievski, uloga: Adela Bonen
T. Partljič, Moj tata, socijalistički kulak, režija V. Vukmirović, uloga: Olga;
S. Kokovkin, Balerina, režija M. Kurić, uloga: Galka;
J. Anouilh, Colombe, režija V. Vukmirović, uloga: Colombe
F. Hadžić, Orhideja, režija V. Perković, uloga: Nada;
R. Šeligo, Slovenska sauna, režija J. Pipan, uloga: Brina Templin;
S. Šnajder, Dumanske tišine, Z. Sviben, uloga: Vila / Angelica;
D. Gervais, Duhi, režija B. Brezovec, uloga: Afrika / Dama od sveta;
L. Pirandello, Liolà, J. Juvančić, uloga: Tuzza;
M. Krleža, Adam i Eva, režija V. Vukmirović, uloga: Saloma;
D. Jovanović, Viktor ili dan mladosti, režija M. Međimorec, uloga: Ester;
G. Büchner, Leonce i Lena, režija R. Vojvodić, uloga: Rosetta;
N. V. Gogolj, Revizor, režija V. Taufer, uloga: Marija Antonovna;
F. Dürrenmatt, Posjet stare dame, režija Lj. Georgievski, uloga: Novinarka;
R. de Obaldia, Zabulon, V. Vukmirović, uloga: Gospođa Caillon;
W. Shakespeare, Kralj Lear, režija V. Taufer, uloga: Regan;
N. Fabrio - D. Gašparović, Vježbanje života, režija G. Paro, uloga: Mama Flora / Neznanka;
A. P. Čehov, Višnjik, režija N. Mangano, uloga: Varja;
G. Feydeau, Dama iz Maxima, režija R. Marčić, uloga: Cica Grancigula;
V. Havel, Iskušenje, Lj. Georgievski, uloga: Vilma;
M. C. Nehajev - D.Gašparović, Vuci, režija Ž. Mesarić, uloga: Apolonija;
M. Grgić, Mali trg, režija I. Kunčević, uloga: Jelena;
D. Gašparović, Milutun Barač - Život za rafineriju, režija V. Vukmirović, uloga: Sofija;
T. S. Eliot, Umorstvo u katedrali, režija Z. Sviben, uloga u zboru Canteburyskih žena;
M. C. Nehajev - D.Gašparović, Spes mea in deo est, režija Ž. Mesarić, uloga: Apolonija;
P. Budak, Klupko, redatelj Ž. Orešković, uloga: Roža;
Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, režija Z. Sviben, uloga: Valerija
T. Stoppard, Arkadija, režija L. Zappia, uloga: Hannah Jarvis;
D. Lukić, Plastične kamelije, režija N. Delmestre, uloga: Klara;
T. Maštrović, Pjesnikova kob, režija M. Juran, uloga: Pavica de Ponte;
M. Krleža, Leda, redatelj Z. Sviben, uloga: Klara / [i Melita];
G. Feydeau, Buba u uhu, režija I. Kunčević, uloga: Lucienne;
I. Vidić, Velika Tilda, režija N. Delmestre, uloga: Betika;
C. Goldoni, Oštarica, režija M. Carić, uloga: Mira;
P. Calderón, Život je san, režija Z. Sviben, uloga: Stela;
H. Ibsen, Kad se mi mrtvi probudimo, režija N. Delmestre, uloga: Irena;
P. C. de Marivaux, Raspra, režija J. Kica, uloga: Hermiane;
J. Hašek, Doživljaji dobrog vojaka Švejka, redatelj S. Moša, uloge: (glumica D) 3. gospođica, Gospođa Kákonyi, 3. glumica, 3. anđeo;
Zappia hommage a Gervais, Karolina Riječka, redatelj L. Zappia, uloga: Antonija
W. Shakespeare, Hamlet, redatelj K. Dolenčić, uloga: Gertruda
F. G. Lorca, Krvavi svatovi, redatelj D. Zlatar Frey, uloga: Tašta
A. P. Čehov, Galeb, redatelj J. Marković, uloga: Polina Andrejevna
S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan, redatelj V. Brešan, uloga: Erminija
J. Cartwright, Uspon i pad Malog glasa, redateljica M. Koležnik, uloga: Mari Hoff
G. Feydeau, Magarac, redatelj L. Keseg, uloga: Borka Pulastrić
N. Mitrović, Ovaj krevet je prekratak ili samo fragmenti, redatelj D. Harjaček, uloga: Mama
M. Matišić, Ničiji sin, redatelj V. Brešan, uloga: Ana
M. Krleža, Glembajevi, redatelj B. Brezovec, uloga: Angelika
Anonimus iz 17. st., Lukrecija o'bimo rekli Požeruh, redatelj J. Marković, uloga: Tubolda
I. Prtenjača, Nedjeljni ručak, redatelj: T. Pavković, uloga: Olga
D. Goggin, Nunsense, redateljica i koreografkinja M. Horvat, uloga: Sestra Mary Regina
O. Frljić, Turbofolk, redatelj O. Frljić, uloga: više uloga
T. Gromača, Crnac, redatelj T. Janežič, uloge: Baba, Čovjek u kavezu V, Drugi ljudi iz grada, Zli ljudi, Susjeda ozarena lica, Studentica II, Pijanica, Bogata gospođa, Vojnik I, Ubijeni ljudi, Susjed VI, Žena II, Rođakinja izbjeglica I, Carinik, Časna sestra

u Operi:
M. Grgić-A. Kabiljo, Jalta Jalta, redatelj B. Bogdanov, uloga: Marfa
 
OSTALI ANGAŽMANI
HKD teatar - Rijeka:
Petero lezbijske braće, Sekretarice, režija L. Zappia, uloga: Don Midnight;
Euripid, Ifigenija u Aulidi, režija L. Zappia, uloga: Ifigenija;
J. P. Sartre, Iza zatvorenih vrata, redatelj: R. Maurin, uloga: Ines Serrano
 
Shakespeare the sadist u režiji B.Brezovca, uloga: Senta;
Za vrijeme rata osmislila Glazbeno poetsku večer za djecu izbjeglice. Često sudjeluje u poetskim večerima ili promocijama knjiga. Nakon školovanja glasa za solo pjevanje, imala je tri koncertne večeri glazbe starih majstora i crkvenih solo arija. Ima iskustva i u pjevanju Brecht - Weilovih Sedam smrtnih grijeha.
 
NAGRADE
1989. Nagrada Zlatni smijeh na DANIMA SATIRE u Zagrebu za ulogu Marie Antonovne u Gogoljevu Revizoru
1989. Nagrada Kazališne zajednice za umjetničke kreacije u predstavama Hrvatske drame za proteklih pet godina
1996. Nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Valerije u Priče iz Bečke šume Ödona von Horvátha.
2005. Nagrada "Zlata Nikolić" za najbolje ostvarenje ženske uloge, za ulogu Poline Andrejevne u predstavi "Galeb" A. P. Čehova te ulogu Erminije u predstavi "Mirisi, zlato i tamjan" S. Novaka
2006. Nagrada Grada Rijeke za vrhunska glumačka ostvarenja u predstavama "Jalta Jalta" M. Grgića i A. Kabilja, "Galeb" A.P. Čehova i "Mirisi, zlato i tamjan" S. Novaka
2007. Nagrada "Zlata Nikolić" HNK Ivana pl. Zajca za najbolje ostvarenu dramsku žensku ulogu u sezoni 2006./2007. za ulogu Ane u predstavi „Ničiji sin“ M. Matišića u režiji V. Brešana
 
PREOKUPACIJE I HOBI
Poezija i glazba.
 
KONTAKT
051 330976; GSM: 098 649921

print Print

 
Mojca Horvat
Mojca HorvatBavila se s gimnastikom, ritmikom, baletom i sportskim plesom (državna prvakinja u LA, standard i kombinaciji ). Godine 1983. dobila je američku stipendiju i studirala jazz, step i mjuzikl na Broadwayu. Radi za film, televiziju, operu, protokol... Potpisala je više od  60 koreografija za dramske predstave.
Od 1989. godine vodi vlastiti plesni studio. Njena je plesna grupa ostvarila  brojne titule svjetskih ili europskih prvaka. Posljednjih se godina rada posvećuje prije svega koreografiji i režiji glazbeno-scenskih djela.  Predaje master class u Njemačkoj, SAD-u, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Madžarskoj, Rusiji i Italiji. Već treću godinu priprema i vodi tjednu emisiju Čez Broadway (Po Broadwayu)  na Radio Slovenija I. Svjetsko ju je plesno udruženje IDO (International Dance Organisation) 2001. godine proglasilo Koreografom godine.
Značajnija glazbeno-scenska djela:Splitski akvarel ( HNK Split ); Kiss Me Kate, Karolina Riječka, Jalta, Jalta ( HNK Ivana pl. Zajca Rijeka ); Chicago, Cabaret ( SLG Celje ); Little Shop Of Horrors ( PDG Koper ); Finix ( Raimundtheater Dunaj ); Hoffmannove priče, Terezijeve dojke, Turčin u Italiji, Zaljubljen u tri naranče, Noć u Veneciji (SNG opera balet Ljubljana); Snjeguljica-opera ( Festival Ljubljana ); Nunsense I i II, Briljantin (Šentjakobsko gledališče Ljubljana ); Arabella (Cafe teater ); Rocky Horror Show (Cankarjev dom, Ljubljana); Čisto čezz I i II (Glazbeno kazalište Gabriel, Klagenfurt); Snobi (Teater Komedija, Ljubljana); Ognjemet (SNG Maribor)
Film: Poletje v Školjki I i II, Kavarna Astoria, Na lepom plavom Dunavu itd.
Mjuzikli za djecu:
Totalka odštekan dan, Bučka na Broadwayu, Ameriška pravljica, Kekec, Sneguljčica, Koko-medija zmešnjav, Pedenjped, Juri Muri v Afriki (Cankarjev Dom Ljubljana ); Mi se ne damo (PG Kranj);  Vitez na obisku (SLG Celje); Zvezdno gledališče, Jupije, Mestna pravljica (TVS); Butalci, Pipi Duga Čarapa, Mi djeca sa kolodvora Zoo (Mojca Dance, Ljubljana); Zmaj Jovini Pangalozi (Pozorište Boško Buha, Beograd)
print Print

 
Magdalena Lupi
Rođena je 1968. godine. Dramaturgiju je diplomirala na Akademiji za gledališče, radio, film in televizijo u Ljubljani. Od 1993. godine zaposlena je kao dramaturginja Hrvatske drame Hrvatskog narodnog kazališta «Ivana pl. Zajca» u Rijeci.
Kao dramaturginja, autorica dramatizacija i autorica surađivala je s kazališnim i filmskim institucijama kao i vaninstitucionalnim kazalištima: DK Gavella, ZeKaeM, Llinkt!, Zagreb Film, Teatar Exit - Zagreb, Škuc Gledališče, Gledališče Glej i Cankarjev dom, Festival suvremenih umjetnosti „Mesto žensk“ - Ljubljana, Slovensko Stalno Gledališče - Trst, Gradskim kazalištem lutaka Rijeka i Split, Dječjim kazalištem u Osijeku itd.)
Bila je dugogodišnja umjetnička voditeljica te ujedno suosnivačica nezavisne kazališne grupe TRAFIK iz Rijeke koja se bavi istraživanjem rubova izvedbenih formi. U TRAFIK-u ostvaruje brojne autorske predstave te mnoga gostovanja na hrvatskim i inozemnim festivalima.
Objavljuje eseje i kazališne studije.
Živi i radi u Rijeci.
 
Za svoj je rad primila nagrade:
- za najbolju  predstavu na 25. salonu mladih u Zagrebu 1998. - predstava Hodač
- za dramaturgiju predstave Hodač na Festivalu hrvatske drame “Marulićevi dani” u Splitu 1999. te na Festivalu malih scena u Rijeci 2000.
-  za najbolju dramatizaciju za predstavu Bistri vitez Don Quijote od Manche M.       Cervantesa, SLUK Osijek 1999.
- povelju za promicanje hrvatske književne baštine na kazališnoj sceni za predstavu Albus kralj V. Nazora za koju potpisuje dramatizaciju i režiju, SLUK, Osijek 2001.
- nagradu Zlatna Žar Ptica dodijeljenu Gradskom kazalištu lutaka Rijeka za promicanje neverbalnog izraza u kazalištu za djecu i mlade u predstavi Moje tijelo, autora Žaka Valenta i Magdalene Lupi te redatelja Žaka Valente,  Naj, naj festival, Zagreb, 2009.
print Print

 
Nada Matošević
Nada.jpg
Rođena je u Rijeci 1971.godine.
Nakon Srednje muzičke škole u Rijeci (klavir, flauta teoretski odjel), 1989. upisuje studij dirigiranja na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi prof. Antona Nanuta kod kojeg 1993. diplomira, a 1996. završava i postdiplomski studij.
Već kao studentica, i kasnije kao diplomirana dirigentica, nastupa sa Simfonijskim orkestrom Akademije za glasbo, sa Simfoničarima RTV Slovenije, s orkestrom Slovenske filharmonije, s komornim orkestrom Camerata Iabacensis, s Orkestrom mladih Alpe -Adria, sa Simfonijskim orkestrom države Meksiko (Orquesta Sinfonica del Estado de Mexico), s komornim orkestrom iz Catanie, orkestrom riječke Opere, orkestrom ljubljanske Opere , komornim orkestrom Padove i Veneta (Orchestra da Camera di Padova e del Veneto), s Udinskom filharmonijom ( Orch. filarmonica di Udine), Orkestrom gradskog teatra iz Giessena, orkestrom Sinfonica Siciliana iz Palerma, orkestrom državnog Univerziteta Meksika (Orquesta filarmonica de la UNAM), Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Milano Classica, Makedonska filharmonija, Simfoničari HRT-a, itd.
Za interpretaciju IV simfonije P. I. Čajkovskog sa Simfoničarima RTV Slovenije 1992. godine nagrađena je Univerzitetskom Prešernovom nagradom.
Godine 1991. osniva Komorni orkestar PRO ARTE gdje  djeluje kao umjetnička voditeljica i dirigentica i s kojim nastupa po Sloveniji, Austriji i Italiji (Milano, Torino, Trst, Imperia, Grado itd.).
Nastupa na mnogim međunarodnim festivalima: Mittelfest, Ljubljanski festival, Kogojevi dani, Slovenski dani, Vivat Gallus, Zajčevi dani, Riječke ljetne noći.
Od 1995. do 1997. djeluje kao asistent prof. Antona Nanuta na Akademiji za glasbo u Ljubljani. 
Godine 1997. ulazi u angažman riječke Opere kao dirigent i zborovođa, a 1998. prvi put postaje v.d. ravnateljice riječke Opere.
Od 1997. godine honorarno predaje na Područnom odjelu zagrebačke Muzičke akademije u Rijeci predmete Glazbeni oblici, Studij opernih uloga i Orkestar.
Od 1998. djeluje kao stalni gost dirigent orkestra Filarmonica di Udine, a od 1999. godine djeluje kao dirigent HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.
6. svibnja 2001. postaje suosnivač i umjetnička ravnateljica  Riječke filharmonije.
Izuzetno važno gostovanje ostvarila je  2002. i 2004.godine kada je u Teatro filarmonico u Veroni dirigirala premijerom i još četirima izvedbama Gala baleta s vrhunskim svjetskim solistima.
Dobitnica je godišnje Nagrade grada Rijeke za 2001. godinu.
Godine 2003. po drugi put postaje v.d. ravnateljice Opere HNK Ivana pl. Zajca, a 2005.godine postaje i umjetnički voditelj „Zajčevih dana“ u sklopu HNK Ivana pl Zajca.
U proteklim  godinama profesionalnog rada ostvarila je dvadesetak opernih i baletnih produkcija, te više od 120 simfonijskih i komornih koncerata u Hrvatskoj i svijetu.
Od 31. ožujka 2007. intendantica je HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka.
print Print

 

    03.9. Su - stvaralaštvo s publikom
    08.9. 100 godina, 100 faca i jedna mala japanska maca
    10.9. The Dublin legends
    12.9. Dunja Vejzović Masterclass
    13.9. Putokazi - Vremenska kapsula br. 30
    15.9. Turbo folk
    16.9. Turbo folk
    19.9. Turbo folk
    20.9. Turbo folk
    24.9. Kurva
    25.9. Kurva
    26.9. Kurva

    Tražilica

    Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

    Get Adobe Flash player

    Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

    Get Adobe Flash player

    FACEBOOK-HNK2.png

    newsletter.png 

    Hrvatsko narodno kazalište
    Ivana pl. Zajca Rijeka

    Tjedne i mjesečne obavijesti 
    putem e-maila

    GENERALNI POKROVITELJ SEZONE

    zaba.jpg

    Sponzori Kazališta

    SPONZOR
    KAZALIŠNOG PROGRAMA 2014.



     

    SLUŽBENA ŠMINKA
    SEZONE

    MaxFactor.gif

    DM-web.jpg


    GOLDENPOINt.gif


    SLUŽBENI PRIJEVOZNIK SEZONE

     

    MEDIJSKI PARTNER SEZONE

    MEDIJSKI POKROVITELJ
    SEZONE


    europlakat2.jpg


    radioRijeka2.jpg

    novi-list2.jpg

    kanalR2.jpg

     

    rijeka-klik-logo.gif

    Teklic-web.jpg

    Copyright (c) 2008. HNK Ivan pl. Zajc :: Kontakt